Print this page

PN Halo Lei Bandu Familia Haruka Labarik ba Servisu Featured

By Aquino Gomes Jullu 09, 2021 433
Labarik ida dudu hela gerobak faan pentolan. Foto:Dok/Independente. Labarik ida dudu hela gerobak faan pentolan. Foto:Dok/Independente.

DILI: Komisaun F Parlamentu Nasionál trata asuntu Saúde, Seguransa Sosial no Igualdade Jeneru, inisia ona projetu lei ba protesaun labarik sira. Iha artigu balun iha lei ne’e sei bandu familia atu haruka labarik sira halo servisu.


Prezidente Komisaun F, Noe da Silva Ximenes informa, durante loron rua nia laran, 7 to’o 8 Jullu 2021, Komisaun F halo audensia ho instituisaun relevante ba Projetu Lei Protesaun Kriansas no Joven iha risku.
“Ida ne’e foin tama ba prosesu  inisiál audiénsia ninian atu ema hotu-hotu no entidade hotu tenke fó nia pareser hodi bele integra iha projetu lei ne’e,” dehan Deputadu Noe iha Hotel Timor, Kolmera, Kinta (08/07).
Kona-ba risku iha titlu ba projetu lei ne’e, Noe esplika, sentidu risku iha buat barak  hanesan inan-aman balun 0brigatoriamente husik sira-nia oan ba servisu iha luron, maibé loloos oan sira-nia direitu ne’e atu eskola no hetan protesaun.
“Entaun estadu iha dever no moral atu oinsá mak halo lei ida par proteze ita-nia oan sira atu labele husik sira ba servisu iha luron no servisu obrigatoriamente,” nia hatete.
Tuir nia, realidade rai-laran hatudu ema barak utiliza oan ba halo servisu todan iha fatin públiku sira, maibé loloos servisu ne’e la merese ba sira.
Tanba ne’e, Noe hatutan, PN iha inisiativa halo projetu lei ne’e hodi mellora di’ak liu tán nune’e bele proteze no bandu inan-aman sira labele haruka oan sira halo servisu.
“Ita presiza mellora projetu lei par konteudu lei ne’e ema hotu simu, atu nune’e projetu lei ne’e di’ak ba ita hotu, maibé depende ba diskusaun iha audiénsia nian, tanba foin atu hahú ho institusaun relevantes,” nia hatete.
Durante audensia, nia hatete, mosu kestaun ba titlu proteju lei ne’e, tanba iha ne’ebá sita de’it ema iha perigu, maibé la sita sentidu perigu ne’e mak oinsá.
Aleinde ne’e kestiona mós kona-ba la inklina ema ho defisiénsia, tan ne’e Asosiasaun Defisiénsia Timor-Leste (ADTL) husu oinsá mak bele envolve sira iha laran.
“Projetu lei iha artigu 103, maibé iha posibilidade bele aumenta tán, tanba la envolve ema ho defisiénsia, entaun tenke altera buat balun hodi envolve ema ho defisiénsia,” nia dehan.
Iha fatin hanesan, Membru Komisaun F no atuál Deputada Bankada CNRT,   Maria Gorumali Barreto hatete, prejetu lei ba protesaun labarik ne’e importante ba Timor-Leste.
Tanba, nia hatutan, durante ne’e TL seidauk iha lei ida ne’ebé espesifiku atu haree no proteze direitu labarik ni’an bazeia ba konvensaun ba direitu labarik ne’ebé mak estadu TL ratifika iha tinan 2002.
Ho audensia ne’ebé hala’o daudauk, deputada ne’e hein katak PN ho entidade relevante bele tau hanoin hamutuk hodi elebora di’ak liu tán projetu lei ne’ebé iha.
“Bazeia ba esbosu lei ida ne’e ein-jerlamente iha buat balun ne’ebé ké la bazeia ba situasaun reál iha ita-nia rain rasik, tanba ita mós iha kultura no ambiente ne’ebé mak la hanesan ho nasaun avansadu sira seluk ni’an,” nia dehan.
Tanba ne’e, nia hatete, presiza iha diskusaun no opiniaun nune’e bele prodús projetu lei ida ne’ebé bele reprezenta ema hotu-hotu nia hanoin.

Rate this item
(0 votes)