Print this page

PM Xanana: DITE 2025 fó oportunidade ba empreendedores aprende hamutuk Featured

By Cesarina de Carvalho Setembru 02, 2025 181
Foto:Media GPM. Foto:Media GPM.

DILI: Primeiru Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão konsidera Dili Internasionál Trade Expo 2025  fó oportunidade boot ida ba empreendedores sira ho empreza ki'ik sira, iha Timor-Leste hodi partilha no aprende hamutuk, nune’e transforma ideia sira ba solusaun sira merkadu nian no hamosu valór ba sosiédade.

Primeiru Ministru, Xanana dehan, ida-ne'e oportunidade ida atu hatudu inovasaun, kultura ho teknolojia no mós oportunidade ida, atu fomenta kolaborasaun entre setores oioin.

“Expo ne’e aprezenta exelentes produtu balun ne’ebé Timor-Leste produz no exporta ba mundu, ita-nia premiadu kafé ho bebidas espirituosas, masin ho chocolate orgânicos, ita-nia cerâmica, artesanato ho vestuário tradicional. Ne’e prova husi inkrível kriatividade no determinasaun husi ita-nia povu. Expo ne'e hanesan oportunidade boot ida ba empreendedores sira ho empreza ki'ik sira iha Timor-Leste atu partilha no aprende hamutuk,” Dehan PM Xanana, hafoin halo abertura ba Dili Internasionál Trade Expo 2025, iha CCD, Kinta (28/08).

PM dehan, expo ne’e mós hanesan fatin ida ba empreza nasionais no internasionis atu hasoru malu, hodi explora oportunidade negósiu no harii rede investimentu foun.

"Bainhira ita restaura ita-nia independénsia iha 2002, mundu rekoñese Timor-Leste hanesan nasaun livre no independente. Ita terus tanba ita-nia autodeterminasaun, maibé ita hatene katak independénsia foin mak hanesan inísiu husi luta foun ida. Tarefa dahuluk nasaun ne’e nian mak atu hametin paz no harii Estadu . Ita hahú husi zero, iha de’it mak ita-nia mehi. Ita servisu maka’as hodi harii instituisaun, kria estabilidade no satisfaz nesesidades ita-nia povu nian. Ita harii nasaun demokrátika ida ho ekonómia aberta, respeitu ba direitu humanos no ba Estado de direitu,” Dehan PM.

Xefe governu ne'e adianta, jovens sira prontu atu servisu, inova no kontribui, nune'e presija kria empregu, redus pobreza no fó ba jovens sira oportunidade atu harii no hadi’a sira-nia moris iha país Timor-Leste.

“Ita-nia planu estratejiku no dezenvolvimentu define ita-nia vizaun longu prazu, dezenvolve ita-nia povu, harii infraestrutura kritika no kria ekonomia  ida ne’ebé diversifikada no resiliente”.

Nia haktuir, programa Governu hatuur-metin iha vizaun ne’e. Foka iha kriasaun empregu, iha kaptasaun investimentu, iha apoiu ba setór privadu no iha preparasaun Timor-Leste ba adezaun iha ASEAN.

"Buat barak ne’ebé ita sosa no konsumu importa hotu de’it. Ita-nia sidadaun barak luta atu hetan servisu dignu. Ita presiza muda buat hirak-ne’e. Ita presiza produz barak tan buat sira ne’ebé ita han no uza. Ita presiza prosesa di’ak liután ita-nia café, sândalo, nuu ho ikan rasik. Ita presiza fa’an la’ós de’it ba malu, maibé ba mundo,”Nia haktuir.

PM Xanana reforsa, kada produtu  Timor nian ne’ebé substitui importasaun ida sei hametin independénsia.kada produtu ne’ebé hetan iha merkadu iha estranjeiru guera rendimentu ba família sira no fó signifikadu real ba soberania.

“Ita hotu hatene katak ekonomia ida ne’ebé forte la bele governu mesak mak harii. Tenke husi empresas, pequenas lojas, agrikultores, peskadores, Komersiantes, fabrikantes ho inovadores ne’ebé impulsiona kresimentu,” Nia relata.

Nune’e, papél Governu nian mak atu apoia, tanba ne’e mak simplifika daudaun regulamentasaun melhora infraestruturas, fasilita negósiu no promove Timor-Leste ho nia produtu.

Iha Mikro, Pequenas no Médias Empresas hotu-hotu espesialmente krusiais. Sira mak hanesan ilas husi ekonomia iha  komunidade hotu-hotu, hahú husi kooperativa kafé iha foho, ba feto sira ne’ebé soru Tais iha aldeia, no to’o ba jovens sira ne’ebé kria emprezas dijitais foun.

"Iha Expo ne’e, ita selebra liuliu timoroan sira ne’ebé kria no fó ona marka ba ita-nia produtu rasik. Sira mak inovadores ne’ebé inspira ema seluk no hatudu katak sira mós bele. Sira hatudu katak Timor-Leste bele fabrika produtu ho kualidade no fa’an ba mundo. Ida-ne’e mak ita hotu presiza liu substitui importasoens no exporta, atu ita bele jera rendimentu ba ita-nia nasaun,” Tenik nia.

Nia hatutan, produtu barak iha-ne’e mós hetan inspirasaun husi kultura ho identidade únikas. Planu Estratégiku Dezenvolvimentu hatudu klaru katak kultura ne’e tenke preserva no promove hanesan baze ba unidade nasionál no hanesan motor kreximentu ekonómiku.

Tanba, kultura la'ós de'it husi identidade maibé mais-valia ida ba dezenvolvimentu. Apoia kultura la resume de’it iha memória ho tradisaun. Maibé atu harii-metin orgullu nasionál, fortalese unidade no kria meius subsistênsia.

“Ida-ne’e mak ita presiza hanesan baze ba ekonómia ida ne’ebé forte no bele proporsiona empregu signifikativu ba ita-nia povu. Laiha empregu, laiha dignidade. Laiha empregu, ita-nia jovens  sira sei la konsege haree hetan sira-nia futuru iha Timor. No laiha emprego, independénsia laiha sentidu,” Nia afirma.

Tanba ne’e mak Expo importante tebes. Liga empreendedores ho investidores. Loke merkadu. Insentiva parseria. Hato’o mensajen klara ida katak Timor-Leste pronto ona atu produz, konstrui, kria no krese. Ne’e momentu espesial ida ne’ebé loke oportunidade. Iha outubru, Timor-Leste sei hamutuk ho ASEAN.

“Adezaun ne’e sei loke merkadu boot ida ho mais de 600 milhões pessoas. Ne’e sei liga ita kle’an liután ho kadeias de abastesimentu rejionais no halo Timor-Leste sai hanesan fatin ida ne’ebé atrativu teb-tebes atu investe. Ho polítika no apoiu loloos, ita bele utiliza pozisaun ne’e hodi habelar komérsiu desenvolve indústrias no kria empregu foun,” Kata nia.

Nia reforsa, Expo ne’e hanesan oportunidade ida atu hatudu produtu, halibur hamutuk inovador ho investidor no promove ekonomia Timor nian ida ne’ebé foun no diversifikada.

“Mai ita servisu hamutuk hodi transforma independénsia ne’e iha prosperidade duradoura. Mai ita harii futuru ida ne’ebé ita-nia jovens sira iha konfiansa ba promessa husi ita-nia país,” Relata PM Xanana.

Timor-Leste hatudu produtu lokál no inovasaun

Purtantu, International Trade Expo (DITE) 2025 loke ofisialmente ohin iha Sentru Konvensaun Dili (CCD) no sei hala’o to’o loron 01 fulan setembru tinan 2025. ne’ebé sei marka  signifikativu iha promosaun produtu no inovasaun lokál Timor-Leste ni’an iha palku internasionál.

Ministru Komérsiu no Indústria, Nino Pereira informa, DITE 2025 hakarak liga produtór lokál sira ho mundu, konvida investimentu internasionál no introdús patrimóniu kulturál Timor-Leste nian ne’ebé kombina ho inovasaun iha futuru.

“Ita loke ita-nia odamatan ba mundu la’ós de’it atu hatudu sé mak ita, maibé mós atu lolo liman no hateten ba ita-boot sira, sai ami-nia parseiru iha jornada promosaun no konsolidasaun setór privadu nian,” Dehan Ministru Nino.

Ministru Nino esplika, espozisaun ne’e hatudu empreza lokál hamutuk 157 ho kabina 250, no partisipa hosi empreza internasionál hamutuk 93 hosi nasaun belun (6), kompotu Austrália, Brunei Darussalam, Kamboja, Xina (inklui Makau), Fiji, Índia, Indonézia, Malázia, no Singapura.

Nune'e vizitante sira bele deskobre kafé Timór nian ne’ebé famozu iha mundu tomak, textil Tais, bani-been ne’ebé moos, produtu kosmétiku naturál, artezenatu modernu, no hahán tradisionál Timor nian.

“Esénsia husi Expo ida-ne'e hetan alimentasaun husi enerjia husi ami nia empreza mikro, ki'ik no médiu sira. Ita-boot sira maka fitun loloos husi Expo ida-ne'e. Hamutuk ho ami nia parseiru internasionál sira, palku prepara ona ba negósiu. Entaun halo ida-ne'e no marka ida-ne'e,” Nia informa.

Iha fatin hanesan, Prezidente Kámara Komérsiu Indústria Timor-Leste (CCI-TL), Jorge Manuel de Araújo Serrano, hato’o apresiasaun ba kooperasaun entre governu ho setór privadu hodi organiza DITE.

Tanba, espozisaun ne’e hanesan plataforma estratéjiku ida hodi promove produtu nasionál sira, harii parseria, no loke oportunidade investimentu ne’ebé sustentável.

“Ami agradese ba ami nia emprezáriu lokál sira nia reziliénsia no kriatividade. Ba ami nia parseiru internasionál sira, imi nia partisipasaun hatudu interese globál ba Timor-Leste no kredibilidade ne'ebé ami nia nasaun alkansa ona,” Tenik Jorge Serrano.

Nia hatutan, espozisaun ne’e mós fornese ajenda akompañamentu ho forma memorandu entendimentu, misaun negósiu, workshop formasaun, no enkontru B2B, hodi garante kooperasaun loloos entre emprezáriu lokál no internasionál sira.

Tanba ne’e, DITE 2025 la'ós de'it hakarak hatudu produtu sira, maibé mós hanesan meius ida atu aprende no hametin padraun kualidade nian, sustentabilidade, no responsabilidade sosiál korporativu.

Nia haktuir, emprezáriu nasionál sira hein atu estabelese parseria estratéjiku sira, habelar merkadu globál sira, no enkoraja diversifikasaun karteira produtu nian, enkuantu emprezáriu internasionál sira hetan konvite atu fahe prátika di'ak liu, teknolojia, no rede distribuisaun sira.

Ho abertura DITE 2025, nia reforsa, Timor-Leste afirma ninia kompromisu atu sai nu’udar sentru ba diálogu, kooperasaun, no oportunidade negósiu nian iha rejionál no internasionál.

Enkuantu, abertura DITE 2025 ne’e, partisipasaun husi figura nasionál no internasionál lubuk ida, inklui Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão, Vise-Primeiru-Ministru Francisco Kalbuadi Lay, Vise-Primeiru-Ministru, Mariano Assanami Sabino Lopes, Membru Parlamentu Nasionál sira, nune’e mós reprezentante husi nasaun belun sira hanesan Fazaol Vise-Ministru Indústria Indonézia, no Richie Pith Ministru Komérsiu Kamboja.

Rate this item
(0 votes)