Print this page

PM Xanana afirma desentralizasaun tenke servi povu ho fuan Featured

By Cesarina de Carvalho Marsu 20, 2026 190
FOTO: Media G-PM FOTO: Media G-PM

DILI: Primeiru Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão afirma, implementasaun polítika desentralizasaun podér iha nível lokál tenke bazeia ba kompromisu hodi serbí komunidade ho fuan tomak.

Mensajen ne'e PM Xanana hato'o liu husi programa ‘Haree besik servisu munisipál husi rezultadu avaliasaun kondisaun minima’ iha Sentru Konvensaun Baukau, 17 Marsu ne’e.

Iha ninia diresaun ba autoridade munisípiu sira, administradór, líder lokál, no intelektuál sira, PM Xanana subliña katak responsabilidade primária hafoin asume kargu mak servisu ho fuan no dedikasaun hodi hadi’a bem-estar povu nian.

“Problema laos laiha konfiansa bá imi. Maibé tau iha imi-nia ulun katak, bainhira simu Governu lokál, saida mak orienta imi husi dader to’o fali dader mak servisu ho laran no fuan atu hadi’a liu tán Baukau. Povu hotu-hotu bele sente katak Baukau nia oan sira bele duni,” dehan PM Xanana.

Foka ba hadi'a administrativu no finanseiru

Vizita governu sentrál ba Baukau mós ho objetivu atu halo akompañamentu ba rezultadu avaliasaun anteriór kona-ba kondisaun mínimu.

PM Xanana husu atu reforsa kedas rekomendasaun hotu-hotu, partikularmente iha área finansa, aprovizionamentu, monitorizasaun, arkivu, no relatóriu.

Nia subliña katak autoridade lokál sira mak responsavel diretamente ba erru administrativu ruma, liu-liu tanba órgaun supervizaun sira hanesan Kámara Komérsiu hala'o hela auditoria sira ho ativu.

Liután, governu sentrál sei kontinua fó apoiu tékniku hodi garante governasaun rejionál ne’ebé di’ak liu no profisionál liu.

PM Xanana mós subliña importánsia atu harii governu ne’ebé moos hodi evita prátika familiizmu, sukuizmu, no interese partidaria.

Nia afirma, dezenvolvimentu rejionál só bele hetan susesu bainhira parte hotu-hotu fahe objetivu ida de’it: ​​atu avansa Baukau ho maneira inkluzivu.

Xefe Governu mós enkoraja envolvimentu setór privadu nu’udar parseiru estratéjiku iha dezenvolvimentu ekonómiku.

Rekomendasaun tékniku husi MAE

Entretantu, Ministru Administrasaun Estatal, Tomas do Rosário Cabral, aprezenta rekomendasaun téknika lubuk ida bazeia ba rezultadu avaliasaun kondisaun mínimu (AKM), inklui:

  • • Hadi'a sistema kontrolu finanseiru, inklui uza livru osan nian
  • • Implementa atividade sira tuir prosedimentu operasionál padraun (SOPs) no provizaun legál sira
  • • Planeamentu aprovizionamentu husi inísiu tinan fiskál
  • • Publikasaun planu orsamentu no realizasaun iha portál munisipál
  • • Monitorizasaun kontínua ba programa PDIM no PNDS

Aleinde ne'e, governu mós ezije hela atualizasaun regulár sira ba dadus monográfiku no demografiku sira to'o iha nivel aldeia nian.

Baukau prontu

Iha sesaun diálogu, autoridade lokál sira espresa Baukau nia prontidaun atu aseita planeadu transferénsia autoridade husi governu sentrál hahú iha tinan 2027.

Prezidente Autoridade Munisipál Baukau, Veneranda E.M. Lemos Martins, trasa ninia vizaun rejionál, ne’ebé foka liu ba hasa’e kualidade rekursu umanu liu husi edukasaun no formasaun, nune’e mós dezenvolve setór ekonómiku no servisu públiku.

Orsamentu rejionál no potensiál

Tuir dadus monográfiku, Baukau iha Postu Administrativu 8, Suku 62, no Aldeia 281, ho uma-kain 37.583 no populasaun hamutuk na’in 160.724.

Ba tinan fiskál 2026, alokasaun orsamentu estadu ba Baukau atinji millaun $13,802,085, ne’ebé kobre salariu no vensimentu $2,850,742, Bens no Servisus $765,550, Transferénsias Públikas $7,725,580, Kapitál Menór $150,000, no Kapitál Dezenvolvimentu $2,310,213.

Rate this item
(0 votes)