Print this page

PM Taur Dehan Abstein ba Situasaun Myanmar Lisaun ba TL Featured

By Cristina Ximenes Juñu 25, 2021 482
PM Taur Matan Ruak PM Taur Matan Ruak

DILI: Primeiru Ministru Taur Matan Ruak konsidera desizaun hodi vota abstensaun ba rezolusaun Organizasaun Nasaun Unidus kona-ba situasaun Myanmar sai nu’udar lisaun ba Timor-Leste hodi labele repete tan iha futuru.

Tuir PM Taur maske TL vota abstain maibé la subtitui valor no prinsipiu ne’ebé Timor-Leste komunga hanesan demokrasia, repeitu direitus umanus, rekonsiliasaun, solusaun pasifiku problema sira, no la útiliza violénsia.

Nia hatutan, TL kontinua defende prinsipiu hirak ne’e tanba TL lori ran ho mate mak sosa ninia independensia.

“Ha’u hanoin ita-nia país ne’e país demokrátiku ida, opiniaun sidadaun sira nian importante loos, governu rejista preokupasaun hotu, so que hanesan ohin ha’u dehan ne’e bainhira votasaun ne’e halo tiha ona, agora ita hasai lisaun ba futuru ne’e,” dehan PM Taur hafoin enkontru semanál ho Prezidente Repúblika Francisco Guterres Lú Olo iha Palasiu Prezidensiál Bairu-Pite, Kinta (24/06).

Molok ne’e, Ministra Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun (MNEK), Adaljiza Magno hatete, pozisaun Timor Leste vota abstensaun ba Rezolusaun Organizasaun Nasaun Unida (ONU) kona-ba situasaun iha Myamar ne’e tuir konsisténsia polítika externa Estadu Timor Leste.

“Timor Leste fó votu abstensaun ba rezolusaunkona-ba Myamar nia problema hahú husi 2010 to’o ohin loron, nune’e votasaun iha Nova Iorke hatudu konsisténsia polítika externa ne’ebé Estadu Timor Leste seidauk muda,” MNE Adaljiza ba jornalista sira iha Palasiu Governu, Kuarta (23/06).

Entretantu, iha loron 18 Juñu 2021, Asembleia Jeral Organizasaun Nasaun Unidus (ONU) aprova rezolusaun ida ne’ebé kondena junta militar, ne’ebé hada’u ukun husi governasaun eleitu iha loron 1 Fevereiru 2021.

ONU mós ezije atu liberta prizioneiru politiku, hanesan lider eleitu Aung San Suu Kyi, no hakotu ona violensia ba ema ne’ebé halo manifestasaun pasifiku.

Rezolusaun ne’e hetan apoiu husi nasaun 119, ho Belarus mak vota kontra. Enkuantu nasaun 36 seluk vota abstensaun, inklui Rusia, Xina no Timor-Leste. Rusia no Xima sai nu’udar fornesidór kilat boot liu ba Myanmar.

Tuir informasaun husi Asosiasaun Asistensia Prezu Politiku (AAPP) ne’ebé jornal INDEPENDENTE sita husi kompas.com, to’o ohin loron forsa seguransa junta Myanmar oho ona ema liu na’in 860 no detein kuaze na’in 5.000.

Desizaun governu TL hodi abstain ba rezolsaun ONU ne’e hamosu preokupasaun boot husi sosidade iha Timor-Leste.

Diretór Yayasan HAK, Xisto dos Santos hatete, sosiadade sivíl iha Timor-Leste husu deskulpa ba povu Myanmar relasiona ho atus Governu TL hodi ignora solidariedade.

“Ami husu dekulpa ba povu Myanmar ne’ebé durante tinan naruk nia laran iha presesaun rejime ditadura nia okos. Ami husu deskulpa boot tanba imi-nia sakrifisiu, dedikasaun, imi lakon imi-nia ema ne’ebé luta ba demokrasia no direitus umanus, maibé ami-nia Governu Timor-Leste ignora tiha ami-nia solidariedade,” deklara Sisto iha salaun FONGTIL, Tersa (22/06).

Tuir nia desizaun ne’ebé governu foti la reprezenta povu Timor-Leste, tanba governu nia desizaun ne’e atu hatudu fali katak povu TL apoiu rejime ditadura.

Iha fatin hanesan, Portavoz Asean People Forum (APF) Koko Valente husu governu atu halo esplikasaun klaru ba públiku relasiona ho desizaun Ministériu Negosiu Estranjeiru no Kooperasaun ne’ebé vota abtensaun.

“Votus abstensaun ne’e karik tuir instrumentu legal ruma ou tuir estratéijia politika ekstema TL nian ruma mak hanesan ida ne’ebé?,” portavoz ne’e husu.

Rate this item
(0 votes)