Entre nakukun ne’ebé seidauk mout ne’e, Leonarda la'ós duni hela mehi boot ida. Nia koko de'it atu asegura katak nia oan na'in tolu iha hahán no kontinua eskola.
Inan ne’ebé moris iha Soibada, iha 17 Abril 1982 ne’e, daudaun hela iha Aldeia Moris Foun, Suku Komoro, Postu Administrativu Dom Aleixo, Dili.
Mudansa boot mosu iha nia moris iha tinan 2023 bainhira nia parseiru, Alcino Oliveira dos Santos, sai husi uma no hili atu hela ho feto seluk.
Dezde tempu ne’ebé, naha todan familia nian monu ba ninia kabas.
"Husi nia hola feto ne'e kedas nia la haree labarik na'in tolu ne'e. Durante ne’e ha'u mesak mak sustenta," dehan Leonarda iha nia hela fatin, iha area Rai Lolon, Komoro, Domingu (07/06).
Laos de’it sente naha todan atu buka sustenta familia, Leonarda mós tenke prontu atu hasoru mós familia husi mane ne’ebé husik ona nia. Tanba uma ne’ebé nia hela ba, iha loos mane ne’e ninia familia ninia klaran.
Maske nune’e, nia hili nonook.
"Sira-nia hahalok no liafuan halo ha'u sente todan loos. Mais ha'u nunka atu hatan. Ha'u nonook de'it, ha'u la simu hasoru saida mak sira ko'alia," dehan nia.
Luta inan ida
Leonarda iha oan nain tolu. Oan dahuluk, Noel Moscati Ximenes Oliveira, oras ne’e eskola klasse 4. Nia oan daruak, Luciano Pedro Ximenes de Oliveira, iha klase daruak. Sira na’in rua hela ho sira-nia avó iha Soibada, nune’e sira bele kontinua sira-nia edukasaun.
Enkuantu, nia oan datoluk, Viadolorosa, ne’ebé foin ho idade tinan ida, sempre iha nia kous.
Bainhira Viadolorosa foin halo semana ida, Leonarda hahú ona halo hahán-kma'an hodi fa'an. Loron-loron, nia sona makaroni, halo kiri-kiri no bulinos, tau iha botir, hafoin lori ba faan.
“Ha'u partus tiha feto oan Viadolorosa foin semana ida ha'u sona makaraun, kiri-kiri, bulinos ba faan to'o JB Habibie,” Leonarda konta.
Osan ne’ebé nia hetan husi atividade ne’e la boot. Maibé osan ne’e iha signifikadu boot ba nia atu sosa susu-been, foos no nesesidade sira seluk.
Maibé, daudauk ne’e situasaun sai difisil liu tan. Iha fulan tolu ikus ne'e, nia labele fa'an buat ida tanba restrisaun iha nia fatin faan sasan no nia oan-feto moras beibeik.
Ho rendimentu ne’ebé hahú la estavel ne’e, sira depende ba apoiu kiik husi familia no ema seluk ne'ebé simpatia ho nia luta.
“Problema ne'ebé ha'u hasoru ne'e todan tebes. Família iha Dili laran atu ajuda ha'u ne'e laiha, ha'u mesak de'it. Ema iha dalan mak fó de'it modo ka fó de'it hahan ruma hanesan batar, aifarina, fehuk," dehan nia.
Mata-been ne’ebé subar
Iha Leonarda ninia oin forte ne’e nia kotuk, subar hela tauk ne’ebé nunka bele lakon.
Nia rekoñese dala-barak nia sente laiha esperansa kona-ba nia oan sira-nia futuru.
Moris ninia todan laos de’it kona-ba hahan. Nia mós hasoru ameasa atu tenke sai husi uma ne'ebé nia hela ba tanba nia eis-parseiru nia família husu nia atu sai.
Ba Leonarda, muda sai husi uma ne’e laos buat fasil ida.
Nia laiha osan atu selu transporte, laiha fatin ne’ebé klaru atu hela no laiha familia iha area Dili ne’ebé bele simu nia.
"Ha'u-nia preokupasaun boot liu mak ha'u-nia oan sira-nia futuru. Ha'u hakarak sira ba eskola no hetan moris ida ne'ebé di'ak liu duké ha'u", dehan nia hodi tahan matan-been.
Maski buka tulun liu husi kanál oioin, inklui instituisaun relevante sira no autoridade lokál sira, maibé seidauk iha solusaun ba ninia problema.
Viziñu fó sasin
Iha situasaun difisil hirak ne'e nia leet, viziñu balu sai sasin no apoiu morál ba Leonarda.
Benedita dos Santos sei lembra loron Viadolorosa moris. Iha dadeer kedas, Leonarda dere nia odamatan, hodi husu tulun atu ba Vera Kruz partus nia bebé.
"Ha'u akompaña nia to'o partu. Hahú husi momentu nia moris to'o agora, ha'u haree nia luta mesak," Benedita hanoin hikas.
Nia dehan, kuaze lorloron Leonarda halo hahan-kaman hodi ba fa’an ho kous nia oan.
Ate atu hetan bee-moos, Leonarda koko selu, maski nia viziñu sira hakarak fó ba nia gratuita.
Viziñu seluk, Fernanda Fernandes, mós hatete katak nia asiste Leonarda nia luta hahú husi tempu nia isin-rua to'o agora, hakiak nia oan ki'ik mesak.
"Nia sempre mesak. Nia mesak durante isin-rua, no nia mesak hafoin partu. Nia lori nia oan ba fatin hotu-hotu loron-loron," nia hatete.
Esperansa iha susar nia leet
Xefe Suku Komoro, Eligio José Marçal, konfirma Leonarda nia situasaun.
Tuir nia, parte suku ajuda atu nia asesu ba Bolsa da Mãe ba labarik na’in tolu ne’e. Maibé, asisténsia ida ne'e la to'o atu hatán ba nesesidade hotu-hotu husi família ki'ik ne'e.
Tanba ne’e, Leonarda espera hetan atensaun barak liután husi governu no estadu, liuliu kona-ba nia oan sira-nia edukasaun.
Nia iha mehi simples ida: atu haree nia oan na’in tolu remata eskola no iha futuru ne’ebé di’ak liu.
"Ha'u hakarak de'it ha'u-nia oan sira bele ba eskola. Ne'e mak buat ne'ebé importante liu ba ha'u," nia hatete.
Esperansa ne’e ikus mai to’o duni iha Prezidente Repúblika, José Ramos-Horta, nia tilun.
Hatán ba istória Leonarda nian, Prezidente espresa ninia vontade atu ajuda liu husi ninia programa asisténsia privadu rasik.
"Karik informasaun kompletu ona, ha'u sei husu ba ha'u-nia pesoál sira atu halo akompañamentu kedas. Ita labele taka matan ba família sira ne'ebé moris iha difikuldade nia laran, liu-liu labarik sira ne'ebé presiza," dehan PR Horta.
Nia subliña katak funsionáriu Prezidensiál sira sei avalia pesoalmente iha tempu badak família nia situasaun hodi determina forma asisténsia ne'ebé apropriadu liu.
Hein hela roman ida
Ba ema barak, tuku rua dadeer mak tempu atu deskansa. Maibé ba Leonarda, oras ne'e simboliza luta.
Luta inan ida ne’ebé lakohi atu rende maski nia parseiru abandona nia, moris ho meius ne’ebé limitadu, no tenke lori esperansa oan na’in tolu nian iha nia kabas mesak.
Iha kapital Dili ne’ebé nakukun nia leet, Leonarda nia pasu ki'ik ba fatin nia faan sasan parese baibain de'it.
Maibé loloos, kada pasu ne’e manifesta domin inan ida nian ne'ebé luta hasoru susar moris nian no kontinua hein katak loron ida, nia oan sira sei goza futuru ida ne'ebé nabilan liu duké dalan nakukun ne’ebé kada loron nia hakat tuir.