Tuir identifikasaun, Paulo dehan, membru PNTL husi nasional to’o munisipiu nia oan konkore hotu iha vaga rekrutamentu foun.
"Ha'u hakarak fó hatene de'it katak polísia nia oan ne'ebé ami hetan dadus ne'e husi lista 400 ne'e iha 71 pesoas polísia nia oan,” dehan Paulo ba jornalista sira, iha Sentru Formasaun Polísia (CFP), Komoro,Kinta (12/03).
Bazeia ba identifikasaun ne’e, nia dehan, komisaun sei kontinua haree hodi bele identifika loloos ninia númeru.
“Ita sei investiga lai tebes iha de'it 71 pesoas ne'e ka sei iha,” dehan nia.
Aleinde polisia nia oan, komisaun mós deteta jerasaun patriota ka veteranu nia oan iha na’in 72.
Tuir nia, loos duni katak uluk iha duni kuota 20% ba polísia nia oan no 20% ba jerasaun patriota, maibé PDHJ levanta problema ne'e ba Tribunál Rekursu no TR konsidera katak ida ne'e Inkonstituisional.
"Kouta ne'e ami la aplika ida ba polísia nia oan, tantu veteranu nia oan la aplika, ne'e signifika katak hotu-hotu iha oportunidade bele tuir hotu," katak nia.
Paulo esplika, supervizasun ne'ebé ekipa halo ne'e uza mekanismu ne'ebé mak atu haree tuir de'it saida mak Governu husu hodi revee hotu dokumentusne’ebé iha.
"Maibé ein prinsipiu ami haree uluk lai 400 uluk.Kuandu 400 ne'e ita haree katak ladi’ak ona, restu ne'e ita lalika simu," dehan nia.
Kona-ba indisius ruma, Paulo dehan, nia parte seidauk bele fó sai katak iha iinidisiu ba irregularidade tanba presiza atu haree hotu hafoin bele anunsia ba publiku.
Durante prosesu revizaun, komisaun supervizasun simu reklamasaun hamutuk liu 200. Reklamasaun barak mak liga ho alegasaun familiarizmu no nepotizmu iha prosesu rekrutamentu.
Komisaun supervizasun ne’e hahú halo nia servisu iha 26 Fevereiru no sei entrega relatóriu final ba Governu iha 27 Marsu.
Komisaun ida ne’e kompostu husi reprezentante institusaun oioin, inklui Provedoria Direitus Humanus no Justisa (PDHJ), reprezentante funsaun públika, membru Parlamentu no mos observadór internasionál hanesan husi Guarda Nacional Republicana (Portugal) no Australian Federal Police.
Molok ne’e, Konsellu Ministru liu husi ninia reuniaun aprova projetu Rezolusaun Governu kona-ba suspensaun temporária no revizaun ba Konkursu Públiku Admisaun iha Kursu Formasaun ba Ajentes Polísia Nasionál Timor-Leste.
Ministru Interiór (MI), Francisco da Costa Guterres esplika, governu foti desizaun ne’e tanba hakarak asegura transparénsia, legalidade, no kredibilidade iha prosesu rekrutamentu, hodi konsidera dúvida no preokupasaun sira ne’ebé hato’o husi kandidatu sira no entidade oioin kona-ba kumprimentu ba rekizitu balun no regularidade iha faze konkursu.
"Ohin aprezenta iha Konsellu Ministru no deside katak, primeiro ita suspende tiha lai konkursu ne'e rasik, tanba ita presiza halo uluk averiguasaun, halo uluk analiza, haree didi'ak fali mak foin bele anunsia fila fali rezultadu," dehan Ministru Francisco, iha Palásiu Governu, Kuarta (11/02).
Halo auditoria
Konsellu Ministru mós fó mandatu ba Ministru Interior atu halo re-estruturasaun ba Komisaun Monitorizasaun no Fiskalizasaun nian, liu husi integra membru nasionál no internasionál independente sira, nune’e mós halo revizaun klean ba faze hotu-hotu husi prosesu selesaun nian, ho nia objetivu atu hatene loloos faktus no potensialmente adota medidas koretivas.
Ho prosedimentu ida ne’e, Governu iha intensaun atu hametin sidadaun sira-nia konfiansa iha instituisaun públika no atu garante katak asesu ba Polísia Nasionál Timor-Leste ne’e hala’o ho justu, imparsiál, no tuir lei.
Ministru dehan, komisaun foun ne'e sei halo revizaun totál ba prosesu tomak, nune'e desizaun oinsá sei bazeia fila fali ba rekomendasaun sira husi komisaun ne'ebé halo nia servisu durante loron 20.
"Depois de 20 dias komisaun sira sei rekomenda mai ha'u, pois ha'u mai hato'o fali iha Konsellu Ministru hodi medida saida mak iha bele foti.”
“Suspende tiha konkursu ida agora ne'e par komisaun halo nia servisu durante loron 20, sei haree ba prosesu hotu-hotu, desizaun oinsá depois ita sei tuir rekomendasaun ne'ebé komisaun fó.”
“Se iha irregularidade ne'ebé maka'as, sira sei rekomenda ba ita atu repete fali teste balun ka oinsá ne'e depende ba komisaun nia rekomendasaun, maibé agora sira sei halo servisu lai, sira halo tiha nia servisu hotu depois sira rekomenda hafoin ita foti desizaun bazeia ba ida-ne'e," Ministru ne’e esplika.
Komisaun ne'e sei kompostu husi entidade oioin, husi ema internasionál sira, hanesan GNR husi Portugál, Austrália, inklui mós Ministériu Edukasaun, Komisaun B Parlamentu Nasionál, veteranus, Jurista no Promosaun Igualidade.
Governu nafatin enkoraja kadetes foun sira atu mantein kalma hodi hein rezultadu husi komisaun monitorizasaun no fiskalizasaun.