Print this page

KM Aprova Rejime Inskrisaun Kontributiva Seguransa Sosiál

By Agostino Santos Gama Outubru 21, 2021 294
Reuniaun Konsellu Ministru, diriji husi PM Taur Matan Ruak, iha Palasiu Governu, kuarta horseik (20/10). Foto:Gab.MPCM. Reuniaun Konsellu Ministru, diriji husi PM Taur Matan Ruak, iha Palasiu Governu, kuarta horseik (20/10). Foto:Gab.MPCM.

DILI: Konsellu Ministru (KM) aprova Dekretu Lei rejime inskrisaun obrigasaun kontributiva iha ámbitu rejime seguransa sosiál nian, ne’ebé aprezenta husi Ministériu Solidariedade Sosiál no Inkluzaun (MSSI).

“Governu aprova proposta sira husi vise Primeira Ministra no Ministra Solidariedade Sosial no Inkluzaun kona-ba alterasaun dekretu lei númeru 20/2017 kona-ba rejime kontributivu seguransa sosiál nian,” dehan Ministru Prezidénsia Konsellu Ministru, Fidelis Manuel Leite Magalhães, iha Palasiu Governu, kuarta horisehik (20/10).

Nia dehan, projetu Dekretu-Lei ne’e atu estende rejime ba grupu traballadór foun sira. Korrije aspetu balun iha baze insidénsia kontributivu nian no haluan númeru eskalaun adezaun fakultativa nian.

Asegura protesaun no enkuadramentu traballadór sira hodi halo atividade profisionál temporariamente iha estranjeiru no garante tratamentu ne’ebé hanesan ba traballadór sira hotu, liuhusi halakon norma ne’ebé impoin plafond ida iha kontribuisaun ne’ebé tenke selu no ninia benefísiu ne’e sei simu, ba traballadór sira ne’ebé ho kontratu termu sertu iha Administrasaun Públika.

Ho projetu Dekretu-Lei ne’e, nia objetivu mak garante prinsípiu báziku rejime kontributivu nian, ne’ebé asosia ho devér atu kontribui ba direitu hodi simu prestasaun sosiál sira.

Nune’e, alterasaun dahuluk ba Dekretu-Lei nu. 17/2017, loron 24 fulan-Maiu no ba Dekretu-Lei nu. 19/2017, loron 24 fulan-Maiu, ne’ebé aprova rejime jurídiku kona-ba Pensaun ba Invalidéz no Ferik-katuas no rejime Jurídiku prestasaun nian bainhira ema mate iha ámbitu rejime kontributivu seguransa sosiál.

Regula fórmula kálkulu nian kona-ba pensaun invalidéz no ferik-katuas ba traballadór sira neebé parsialmente abranje husi rejime tranzitóriu nian ho direitu iha formasaun, asegura katak ema ne’ebé kontribui ba rejime jerál ne’e, sei hetan direitu ba pensaun ne’ebé boot liu husi valór Subsídiu Apoia ba ferik-katuas no Inválidu sira, hodi klarifika tratamentu ne’ebé fó ba ema bainhira mate ba efeitu Seguransa Sosiál nian.

Subsídiu Apoiu ba Idozu no Inválidu

Entretantu, Konsellu Ministru mós aprova Alterasaun dahuluk ba Dekretu-Lei nu. 19/2008, loron 19 fulan Juñu, ne’ebé aprova Subsídiu Apoia ba Idozu no Inválidu sira. Ho konsiderasaun katak, bainhira diploma legál ne’ebé refere ona sei tama iha vigór, maibé seidauk iha rejime seguransa sosiál seluk iha Timor-Leste ho konsiderasaun katak, rejime kontributivu seguransa sosiál nian.

“Entaun diploma legál ida ne’e hadi'a liu tan rejime kontributivu seguransa sosiál nia objetivu ne’ebé hakarak atu revee no adapta regra jerál kona-ba akomulasaun husi benefísiu sira, atu nune’e Dekretu-Lei bele sai justu ba sosiedade,”tenik nia.

Tuir mai, konsellu Ministru mós aprova alterasaun dahuluk ba dekretu lei númeru 55/2020 ne’ebé aprova konstituisaun ba fundu rezerva ba seguransa sosiál no oinsá atu define nia modelu jestaun sira.

“Alterasaun dahuluk ba Dekretu-Lei númeru 55/2020, loron 28 fulan Outubru liu ba, ne’ebé aprova konstituisaun Fundu Rezerva ba Seguransa Sosiál (FRSS) no oinsá atu define nia modelu jestaun nian,”

Ho projetu Dekretu-Lei ne’e, hakarak atu halo alterasaun ba limite sira investimentu nian iha asaun no dívida privada, hodi asegura “karteira referénsia” ida ne’ebé efetivamente kumpre objetivu sira husi FRSS nian no mós aumenta marjen liberdade atuasaun Governu anualmente, tuir komportamentu ekonomia no merkadu nian.

 

Asistente Editor: Saturnina da Costa

Rate this item
(0 votes)