Print this page

Karta aberta La’o Hamutuk: Husu Governu evita gasta osan boot ba projetu Tasi Mane no mineiru Featured

By Ekipa INDEPENDENTE Agostu 28, 2025 222

DILI: Organizasaun naun governamental La’o Hamutuk iha 25 Agostu ne’e hato’o karta aberta ida ba governu husu atu evita gasta osan boot ba projetu Tasi Mane no mineiru, no orienta despeza ba setór ne’ebé fó benefísiu diretu ba povu.

Iha karta ida ne’e, La’o Hamutuk (LH) apresia eforsu Governu tanba halo jornada konsultativu hanesan Jornada Orsamentu, Deklarasaun Estratéjia Orsamentál, no Relatóriu Konsulta Sidadania.

Maske nune’e, tuir LH, seidauk iha konsolidasaun iha nivel ministériu sira no instituisaun autónomu estadu nian, tanba seidauk eziste mekanizmu sistemátiku atu garante transparénsia didi’ak no partisipasaun efetiva.

Prosesu orsamentál aléinde tenke bazeia ba Konstituisaun RDTL ne’ebé konsagra prinsípiu governasaun di’ak, transparénsia no partisipasaun sidadaun, tenke refleta mós ba lei no dekretu lei komplementár sira hanesan Lei Orsamentu no Jestaun Finanseiru, inklui respeitu ba prinsipiu no padraun internasionál ne’ebé estadu opta. Inklui Open Budget Survey (OBS), padraun OCDE no boas prátika internasionál seluk.

“Governu ka estadu kompremetidu ho konvensaun oioin, tanba ne’e nu;udar obrigasaun atu halo tuir, no fundamental tebes atu aumenta kredibilidade fiskál nasaun nian, promove responsabilidade no konfiansa públiku, hodi inklui iha pratika di’ak no apresiasaun iha nivel internasionál,” dehan Koordenadór LH, Yonatan Gonsalves liu husi karta aberta ne’ebé Online INDEPENDENTE asesu, Kuarta (27/08).

Iha kontestu fiskál atuál, Yonatan dehan, deklarasaun estratéjiku 2026 prevee tetu orsamentál billiaun $1.85 ho redusaun 13% kompara ho OJE 2025.

Maske nune’e, tuir LH, aprovasaun sempre la refleta ho tetu fiskál ne’ebé governu promete iha kada tinan. Nune’e nesesita rasionalizasaun despeza, foku ba diversifikasaun ekonomia, no balansu entre dixiplina fiskál ho justisa sosiál.

“Evita hodi fó prioridade no gasta osan boot ba projetu boot sira ne’ebé sei fó impaktu negativu ba aspetu sosiál, ambientál no kulturál, hanesan Projetu Tasi Mane inklui mós Projetu Mineiru sira, maske projetu sira ne’e hanesan oportunidade atu hetan retornu maibé gastu billiaun $17 husi Fundu Petrolíferu seidauk konsege kria baze ekonomia ida forte no kontinua halo ita nafatin depende ba Fundu Petrolíferu.”

LH hatete, relatóriu konsulta sidadaun hatudu prioridade urjénsia sira hanesan: kuidadu saúde no aimoruk iha área rural, edukasaun ho kualidade, bee-hemu no saneamentu, no agrikultura reziliente.

Bazeia ba análize ne’e, La’o Hamutuk hato’o rekomendasaun prinsipál sira:

  1. Governu tenke prioritiza despeza, atu identifika saida mak esensiál, saida mak sai opsionál, no saida mak nesesáriu liu atu responde ba kondisaun real ne’ebé TL enfrenta hela, liu-husi halo avaliasaun rigorozu ba pedidu ministerial sira tuir pakote fiskál disponivel. 

  2. Halo avaliasaun ba ezekusaun, rezultadu, atinjementu no mudansa husi intervensaun kada ministériu, ho nune’e bele re-avalia proposta adisionál husi KROP

  3. Uza Fundu Petrolíferu hodi investe iha setór produtivu iha rai laran hanesan; Diversifika produsaun (atu la depende de’it ba haré no batar), reforsa pratika agrikultura di’ak ho sustentável (agrikultura familiár), hametin indústria prosesamentu produtu husi agríkola, peska, pekuária no produtu floresta hodi aposta loloos ba pratika diversifikasaun ekonomia ne’ebé sustentável, inklui turizmu komunitária no indústria transformadóra sira. 

  4. Tetu no halo analiza ho rigor ba investimentu iha Tasi Mane no mineiru ne’ebé sei gasta osan boot no la sustentável hodi sakrifiika setór produtivu ne’ebé sustentável. 

  5. Hametin publikasaun sistemátiku dokumentu orsamentál hotu, atu públiku bele asesu. 

  6. Hametin mekanizmu partisipasaun sosiedade sivíl, akademia, mídia no entidade relevante sira. 

  7. Rasionaliza despeza públika no rediresiona ba prioridade sosiál fundamentál. 

  8. Rejeita proposta adisionál ne’ebé kompromete sustentabilidade fiskál. 

  9. Promove reforma fiskál estruturál hodi hamenus dependénsia ba Fundu Petrolíferu. 


“Iha tempu desizivu ida-ne’e, ita-boot nian lideransa krusial atu garante katak OJE 2026 sai instrumentu loloos ba dezenvolvimentu inkluzivu no sustentável, hanesan Sua Exelénsia hato’o iha enkontru Jornada Orsamentál 2026 katak ‘Orsamentu Jerál Estadu la’ós de’it instrumentu finanseiru maibé mós instrumentu moral atu esforsu hodi oferese bem-estar ba povu’,” dehan Yonatan.

Yonatan hatutan, LH re-afirma ninia disponibilidade atu kontinua monitoriza, análiza, fahe dadus no rekomendasaun sira nu’udar meius apoia ba desizaun polítika ne’ebé prudente no reziliente liu tan ba futuru Timor-Leste.

Rate this item
(0 votes)