JU,S konfirma mós katak sira-nia organizasaun mak reprezenta vitima labarik iha kazu refere.
Tuir JU,S, ema hotu ne’ebé kaer, rai, fahe, ka husu asesu ba video refere bele konsidera komete krime tuir Kodigu Penal Timor-Leste, no bele hetan pena prizaun tuir ninia gravidade.
JU,S esplika katak ema ne’ebé kaer ka rai video ho konten pornografia labarik komete krime pornografia infantil, ho pena prizaun tinan 3 to’o tinan 10, tuir artigu 176 Kodigu Penal (KP).
Ba ema ne’ebé fahe ka espalla video refere komete krime devasa, ho pena prizaun to’o tinan ida, tuir artigu 183 KP.
Enkuantu ba ema ne’ebé husu asesu ka buka video ne’e bele konsidera tentativa pornografia infantil, ho pena prizaun fulan 7 to’o tinan 3 fulan 4, tuir artigu 176 ho artigu 23 no 24 KP.
“JU,S Jurídico Social halo monitorizasaun ba rede sosiál hotu—inklui TikTok, YouTube no FB—hodi identifika ema hotu ne'ebé fahe vídeo, kaer vídeo no husu atu asesu video,” dehan JU,S liu husi komunikadu imprensa ne’ebé Jornal INDEPENDENTE asesu iha pajina Facebook JU,S Juridico Social Consultoria, Tersa (20/01).
Organizasaun ne’e mós apela ba públiku atu apaga imediata video ho konten abuzu seksual ne’ebé rai idaidak ninia aparellu.
“Se ita-boot kaer ka rai vídeo HAPUS AGORA!,” JU,S deklara.
JU,S konfirma mós katak prosesu krime kontra mane sira ne’ebé halo abuzu seksual ba labarik feto ne’e hahú ona ho PNTL, inklui sira ne'ebé halo vídeo no espalla uluk.
“Ema idaidak responsabiliza ba idaidak nia hahalok.”
JU,S mós halo ona pedidu ba polísia atu identifika profile FB no youtube ne'ebé fahe no husu asesu ba video.
“Labarik ida ne'ebé hetan abuzu seksuál laos produtu konsumu públiku. Ne'e abuzu no pornografia labarik,” JU,S deklara.
JU,S subliña katak, ema hotu responsabiliza ba hahalok rasik, no organizasaun ne’e sei kontinua ezije responsabilizasaun krime no sivil ba autor hotu-hotu ne’ebé envolve.
Iha parte seluk, Polisia Nasionál Timor-Leste (PNTL), kaptura ona joven mane na’in 4 ne’ebé suspeita envolve kazu abuzu seksual koletivu hasoru labarik feto ida ho inisial FCL (16).
Hafoin simu keixa, hetan faktus no evidensia husi vitima, ekipa servisu halo kedas kordenasaun ho ekipa sub seksaun VPU (Vulnerable Person Unit), Munisipiu Dili iha 16 Janeiru 2026 oras 14:00 otl, no parte investigador VPU kontaktu kedas ba vitima FCL no-mos sasin TBCX (16) mai iha fatin VPU hodi presta deklarasaun no buka tuir suspeitu sira.
Ikus mai, polisia mai konsege asegura suspeitu mane na’in 4 iha sira nia hela fatin.
Iha prosesu kapturasaun, ekipa servisu halo esplikasaun ne'ebé konvensidu ba família suspeitu sira atu koopera tanba kazu ne'e envolve labarik sira ne’ebé maioria estudante.
Suspeitu sira identifika ho inisial CON alias A (19), JMPA alias M (18), JGFPS alias F (17), GAP alias A (19), no JPR alias G (18) ne’ebé ba eskola ona iha Indonezia.
Hafoin asegura suspeitu na’in4, polisia transporta no entrega kedas suspeitu sira ba VPU Munisípiu Dili hodi halo prosesu investigasaun, atu hatene motivu husi akontesimentu ne'e.