Print this page

INFPM: Aimoruk item balun stock out, sei sosa hela Featured

By Ekipa INDEPENDENTE Setembru 10, 2025 239
Foto:INDEPENDENTE Foto:INDEPENDENTE

DILI: Institutu Nasionál Farmasia no Medikamentu, Institutu Públiku rekoñese problema aimoruk no ekipamentu mediku ne’ebé Hospital Referal Eduardo Ximenes Baukau hasoru. Institutu Públiku ne’e halo ona esforsu hodi responde pedidu husi HoREX. Enkuantu iha mós item balun ne’ebé seidauk bele responde tanba INFPM mós sofre stock out.

Diretór Interinu Institutu Nasionál Farmasia no Medikamentu, Institutu Públiku (INFPM,IP), Miguel Soares hatete, nia parte simu ona pedidu husi Hospital Referal Eduardo Ximenes (HoREX) Baukau no halo ona distribuisaun ba item balun.

"Loos duni iha tempu hirak liu ba sira hato'o pedidu mai, liu husi DNFPM to'o iha INFPM, ami mós responde, ami hatan sira-nia pedidu ne'e. Loos duni iha item balun ke ami seidauk halo distribuisaun tanba agora daudaun stock iha armazen mós stock out, maibé nia prosesu komparas la'o hela," dehan Miguel ba jornalista sira, iha salaun INFPM, Kampung Alor, Tersa (09/09).

Miguel esplika, item balun ne’ebé stock out balun hahú tama ona no balun iha hela faze deliberasaun, tanba kontratu ba tinan 2025 ba akizasaun médikamentu realiza hotu ona.

"Ami mós la tuir nonook. Liu husi ami-nia diresaun kompras hato'o mós karta informativu balun ba iha ami-nia fornesedor sira ne'ebé mak manan kontratu iha 2025 atu asegura prosesu deliberasaun tenke tuir kalendariu ne'ebé ke define ona iha kontratu," nia dehan.

Tuir kalendariu ne’ebé define ona, nia dehan, to’o iha fulan Novembru ne’e aimoruk no ekipamentu saude hotu-hotu tenke tama ona iha INFPM nune'e bele distribui ba fasilidade saúde sira iha Timor-Leste laran tomak.

"Komu kontratu ba médikamentu ne'e lubun ida ha'u laiha infomasaun serteza ba ida ne'e, maibé tuir infomasaun ha'u rona katak se la sala item hotu-hotu sei tama iha fulan Novembru. Se tama iha fulan Novembru ne'e finál ona mak ne'e, tanba ida ne'e akizasaun ba 2025 nian," nia hatete.

Kona-ba aimoruk item hira mak HoREX husu, Diretór Interinu ne’e hatete, nia seidauk simu informasaun detailu kona-ba kestaun ne’e.

Kona-ba problema aimoruk iha ekipamentu saude sira iha munisipiu Ermera, Miguel dehan, nia seidauk iha informasaun kona-ba pedidu husi Ermera.

"To'o agora ha'u la hatene kolega sira husi fasilidade saúde, liu-liu sentru saúde sira husi Servisu Saúde Munisípiu Ermera sira hato'o sira-nia pedidu ka lae, tanba agora daudaun totál vasina ne'ebé hatumuk 11 item, úniku item ida de'it mak sctok out, ne'e mak rotavirus vasina ne'e, fora husi ne'e ami sctok kompletu," dehan nia.

Tanba, nia hatutan, pedidu husi fasilidade saude sira la mai direitamente ba INFPM, maibé tenke liu husi Diresaun Nasionál Farmásia no Produtu Médiku (DNFPM), Ministériu Saude (MS) hodi halo verifikasaun no aprovasaun hafoin enkamiña ba INFPM hodi responde.

Iha parte seluk, Diretór DNFPM, Delfim Ferreira hatete, nia parte simu duni pedidu husi HoREX no responde ona balun.

"Sim pedidu mai tiha ona no responde tan ona. Balun sira mai foti ona, balun seidauk tanba sei hein hela ohin no aban INFPM hatuun fornese ona ba sira," dehan Delfim.

Entretantu, Diretór Servisu Saúde Munisípiu Ermera, António de Deus hatete, stock aimoruk iha Servisu Saúde Munisípiu Ermera sufisiente hela.

"Stock sira ne’e inklui mós vasina ba Raiva agora sctok iha hela. Ami foin hetan distribuisaun iha semana kotuk," dehan Diretór ne’e ba Jornalista Jornál INDEPENDENTE via WhatsApp, Tersa (08/09).

Stock out iha INFPM 13%

Diretór Interinu INFPM, Miguel Soares informa, daudauk ne’e INFPM mós hasoru stock out 13% ka item 45, kompostu husi vitál item 18, esensiál item 18 no nesesariu item sia (9).

Persentajen stock out ne’e, Miguel konsidera iha hela nivel normal. Maibé la signifika INFPM atu husik de’it. Sira esforsu nafatin hodi priense item hirak ne’ebé stock out.

INFPM sofre stock out tanba distribuisaun aimoruk iha armajen ne’ebé ativu tebes kada loron.

"Stock out laos ho durasaun tempu ke naruk laiha. Se karik ho durasaun tempu naruk, ami mós iha alternativu balun, karik ami hein prosesu normál ninia prosesu deliberasaun mai tarde, ami iha inisiativa par hala'o kompras emerjénsia, ne'e normalmente ami realiza ida ne'e hodi atende ba ezijénsia emerjénsia sira," nia esplika.

Nia informa persentajen ida-ne'e mak ohin relatá ba ne'e iha hela persentajen ne'ebé nivél normál.

HAK konsidera má jestaun

Vise Diretór Asosiasaun HAK, Antonino de Limas hatete, problema aimoruk ne’e la’os problema foun ida tanba desde tinan hirak ba kotuk sempre akontese, maibé durante ne’e Ministériu Saúde (MS) hanesan la tau atensaun di'ak ba asuntu ne’e.

"Agora falta aimoruk nafatin, ekipamentu la to'o, ne'e signifika problema ne'e ba fali jestór sira oinsá sira hala'o sira-nia kna'ar ho di'ak, sira-nia planu oinsá, inklui planu sosa ekipamentu, sosa aimoruk, entaun ne'e kestaun iha jestaun".

Vise Diretor ne’e kestiona mós problema ne’e mosu tanba kapasidade husi profisional saude sira iha fasilidade saude sira mak laiha hodi jere aimoruk ka tanba sira hato’o pedidu maibé la hetan resposta lalais.

Karik, nia dehan, iha intensaun atu abandona tanba ne'e mak sempre mosu problema sira hanesan falta aimoruk no mós ekipamentu.

“Nafatin husu atu Ministra Saúde ho Vise Ministru Saúde na'in rua ne'e tau atensaun maka'as rezolve problema sira ne'e, karik haree jestór sira iha sentru sira ne'e laiha kapasidade servisu ho di'ak bele troka ema ne'ebé hatene jestaun ba asuntu ne'e,” dehan Antonino ba jornalista Jornál INDEPEDENTE, iha nia kna'ar fatin, Faról, Tersa (09/09).

Iha fatin ketak, Reitór Universidade da Paz (UNPAZ), Adolmando Amaral hatete, problema aimoruk sai hanesan preokupasaun ema hotu nian, maibé iha mandatu governasaun ida ba governasaun seluk kontinua la hetan solusaun.

"Ha'u la hatene tanba saida, maibé problema ne'e ha'u hanoin Ministériu Saúde ne'e labele pencitraan demais, maibé buka atu solusiona problema ne'e loloos, fenomena saúde ne'e bele rezolve loloos".

"Ha'u hanoin diresaun hanesan edukasaun, saúde ne'e ita labele politiza, ema polítiku sira labele servisu iha ne'ebá, tau ema profisionál sira mak servisu iha ne'eba," dehan Reitor UNPAZ ne’e.

Maibé realidade, nia hatutan, seitor saude no edukasaun iha TL ne’e ema polítiku sira mak ba halo fali servisu tekniku sira nian, ho nune’e ikus mai problema kontinua mosu.

"Tanba ne'e mak ita menus ba aimoruk, menus ba edukasaun, tanba ema tékniku, ema profisionál ita la koloka iha ne'eba. Ita koloka fali ema polítiku sira, ita mai ho kór ne'ebé hanesan ita ukun ona entaun prontu interese polítiku nian lori fali ba servisu tékniku sira ne'e," katak nia.

PD konsidera estrutura MS laiha seriedade

Xefe Bankada Partidu Demokratiku, Manuel Henrique Noronha konsidera problema aimoruk no ekipamentu mediku ne’ebé kontinua akontese hatudu katak estrutura sira iha Ministériu Saude (MS) laiha seriedade servisu.

"Kona-ba krize aimoruk ita bele hatete hanesan ne'e, se karik iha Ministériu Saúde mak la prevee orsamentu ba sosa aimoruk, ne'e Ministériu sala. Se Ministériu Saúde prevee orsamentu par sosa aimoruk mak la to'o ba ne'ebá signifika katak ema ne'ebé tuur iha estrutura laiha seriedade ba serbisu, tanba ida ne'e mak problema ida ne'e mosu," dehan nia iha Parlamentu Nasionál, Tersa (09/09).

Tuir nia, estrutura governu nian husi nivel nasional to’o nivel munisipal ho intensaun atu ajuda no fasilita malu hodi hala’o servisu ho di’ak.

Bainhira mosu problema ruma, Diretór sira tenke hato’o ba Ministériu hodi foti desizaun. Se Ministériu la konsege foti desizaun, ne’e kulpa ministériu nian.

Maibé problema seluk mós, nia dehan, Diretór nasionál sira tenke haree stock ne’ebé iha hodi hato’o pedidu lalais molok stock out.

“Laos dehan aimoruk hotu mak foin halo pedidu mai Ministériu. Antes atu tama ba fulan tolu tenke check fali armazen aimoruk nian par haree item hirak ne'e falta iha ne'ebé,” dehan nia.

Molok ne’e, tuir informasaun ne’ebé Jornal INDEPENDENTE asesu, desde fulan kotuk Hospital Referal Eduardo Ximenes (HoREX) Baukau hasoru hela problema aimoruk.

Aimoruk hirak ne’ebé falta iha HoREX Baukau mak hanesan: Reagente Hepatitis B, Reagente ba Kimia, Cloxacillin injeksi no tablet, Sutura 3/0 absorbid, Heparin, Diazepam, Dopamin, Kassa Roll, no Gibs/Jesu.

“Aimoruk no sasan sira ne’e husu kleur ona maibé seidauk bele rezolve,” informa fonte ida ba Jornalista INDEPENDENTE, Segunda (08/09).

Fonte ne’e hatutan, iha 01 Setembru ne’e, Diresaun Nasionál Farmasia no Medikamentu (DNFM) foin fó de’it Sutura Assucryl 3-0 box tolu no 2-0 box tolu, no iha 06 Setembru fó Cloxacillin inj.150 vial.

Tanba aimoruk ho sasan hirak ne’e laiha, fonte ne’e hatete, doutor sira iha HoREX tenke refere pasiente sira ba Hospital Nasionál Guido Valadares.

“Loloos moras sira ne’e bele atende iha HoREX, maibé tanba sasan no aimoruk sira ne’e laiha, dotor sira tenke rujuk ba HNGV,” dehan fonte ne’e.

Enkuantu, iha munisipiu Ermera, sentru saude sira hasoru stock out ba Spuit 0,5, vasina Bacillus Calmette–Guérin (BCG), SR, BAR, Inactivated Poliovirus Vaccine (IPV), no Pneumococcal Conjugate Vaccine (PCB).

“Pedidu ne’e haruka ba ona iha semana kotuk maibé seidauk responde,” dehan fonte ne’ebé hatene kona-ba problema refere.

Fonte ne’e hatutan, DNFM no Institutu Nasional Farmasia no Produtu Mediku (INFPM) presiza atu atende lalais tanba pasiente mai atu vasina maibé aimoruk laiha.

“Hahú iha Sesta kotuk laiha ona atendimentu ba vasina nian tanba stock laiha,” fonte ne’e hatutan.

Rate this item
(0 votes)