Print this page

Governu Timor-Leste konkorda atu halo revizaun ba PED 2011-2030 no Dezenvolve Planu Foun Featured

By Estajiaria Delsia Pereira Agostu 04, 2025 165
Reuniaun Konsellu Ministru ne'ebe diriji husi Primeiru Ministru Kay Rala Xanana Gusmao. Foto:Media GPM. Reuniaun Konsellu Ministru ne'ebe diriji husi Primeiru Ministru Kay Rala Xanana Gusmao. Foto:Media GPM.

DILI: Governu liu husi reuniaun Konsellu Ministrus extraordinariu, segunda ne’e aprova projetu rezolusaun kona ba revizaun Planu Estatejíku Dezenvolvimentu tinan 2010-2030 no mós Dezenvolve Planu foun, ne’ebé ba futuru sei halo kontratasaun no  ajusta direita ho empreza ne’ebé revee Planu Estratejiku Dezenvolvimentu 2026-2035.

Empreza ne’ebé sei revee PED 2026-2036, ne’ebé Governu sei ajusta direita maka, PT Meridian Kreatama Mandiri, iha parseria ho KIAT, Lda.

Ministru Planeamentu no Investimentu Estratéjiku, Gastão Francisco de Sousa, hatete, Ministeriu Planeamentu no Investimentu halo aprezentasaun ne'ebe ba futuru halo kontratasaun direta hosi PT Meridian Kreatama Mandiri, ne'ebe parseria ho KIAT, Lda, atu halo revizaun ba Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu 2011-2030.

Nia dehan, IX Governu Konstitusionál  atu halo avaliasaun no revizaun ba Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu 2011-2030 no promove dezenvolvimentu Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu foun ba tinan 2026-2035

“Tenke prepara planu mediu prazu ida kona-ba atu ezukuta husi  2026 to'o 2035, no halo planu ba dezenvolvimentu no elabora planu mediu prazu no planu estratéjiku," dehan Ministru Planeamentu no Investimentu Estratéjiku, ba Jornalista sira iha Palasiu Governu, Segunda (04/08).

Nia hatutan, tanba, haree ba kompleksidade atu halo revizaun ba Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu no dezenvolve kontribuisaun foun ba meta tinan 10 nian, kontrata espesialista ne’ebé dezenvolve planu estratéjiku atuál ne’e justifikadu, nune’e garante kontinuidade ba prosesu nian no velosidade no efisiénsia boot liu iha ninia revizaun.

Entretantu, PT Meridian Kreatama Mandiri no KIAT, Lda, sira nia sede iha Sudeste Aziátiku no iha esperiénsia barak iha setór ida-ne’e, ne’ebé halo sira sai empreza úniku ne’ebé kualifikadu atu hala’o projetu ida-ne’e, ne’ebé nia valór kalkuladu mak US$784,368.

Rate this item
(0 votes)
Last modified on Tersa, 05 Agostu 2025 10:23