Print this page

Esperansa husi TL ba Papa Leão XIV Featured

By Ekipa INDEPENDENTE Maiu 13, 2025 141
Santo Papa Leão XIV. Foto:Media Vatikanu. Santo Papa Leão XIV. Foto:Media Vatikanu.

DILI: Iha Kinta (08/05) loraik oras Italia nian, sarani Katolika iha mundu tomak haksolok bainhira suar mutin sai husi Kapela Sistina, Vatikanu, ne’ebé fó sinal katak iha ona Amu Papa foun. Kardeál Robert Prevost eleitu nu'udar Papa foun, no sei koñesidu nu'udar Papa Leão XIV.

Ministru Prezidénsia Konsellu Ministrus no Portavós Governu dasia, Hermenegildo ‘Agio’ Pereira, liu husi deklarasaun ofisial hato’o esperansa Timor-Leste nian ba Papa foun ne’e.

“Governu Timor-Leste, lori povu Timor nia naran, ho laran tomak hato’o parabéns ba Sua Santidade Papa Leão XIV, ne’ebé eleitu iha loron 8 fulan-Maiu 2025 nu’udar Sumu Pontífise Igreja Katólika nian ba dala 267.”

Timor-Leste, Agio dehan, oras ne’e hanoin hikas ezemplu inspiradór Papa Francisco nian, ne’ebé marka nia pontifikadu ho lideransa haraik an, besik ba povu no firme iha defeza justisa sosiál nian.

“Ami fiar ho laran-tomak katak, Papa Leão XIV bele kontinua legadu hakbesik-an ba kiak sira, promove dame no diálogu entre relijiaun sira," dehan Agio liu husi komunikadu ne’ebé Online INDEPENDENTE asesu, Sesta (09/05).

Kardeal Prevost hanesan Papa Norte-Amerikanu dahuluk no membru dahuluk husi Orden Saun Agostinho nian ne'ebé simu knaar nu’udar Papa. Ho karreira ne’ebé marka ho tinan balun misaun pastorál nian iha Peru, iha ne’ebé nia serbí nu’udar Bispu Chiclayo no hetan nasionalidade peruana.

Papa Leão XIV hetan rekoñesimentu luan tanba ninia kompromisu ba justisa sosiál no inkluzaun ba sira ne’ebé vulneravel liu.

"Timor-Leste, nu’udar nasaun fiar-na’in ne’ebé nia abut metin iha tradisaun Katólika, hanoin hikas ho emosaun vizita pastorál Papa Francisco nian iha fulan-Setembru 2024. Santu Padre nia prezensa nu’udar momentu markante ida ba renovasaun espirituál no hametin lasu istóriku entre povu timoroan no Santa Sé, lori mensajen esperansa, unidade no pás, ho énfaze espesiál ba knaar juventude nian no importánsia atu prezerva valór kulturál no espirituál povu timoroan nian."

Vizita Saun João Paulo II nian iha tinan 1989, tempu ida ne’ebé defisil tebes iha istória nasionál, ne’ebé lori ánimu no korajen ba povu timoroan, ne’ebé ema hotu sei hanoin hetan nafatin.

Durante tinan barak okupasaun nian, Igreja Katólika hala’o knaar esensiál hodi fó apoiu ba povu timoroan, sai hanesan mahon iha-ne’ebé ema barak hetan protesaun, forsa espirituál no korajen atu reziste.

PR Horta felisita

Prezidente Repúblika, José Ramos Horta, hato'o ninia felisitasaun kmanek liu ba Sua Santidade Papa Leão XIV ba ninia eleisaun istóriku nu'udar Bispu Roma ba dala 267 no Sumo Pontífise Supremu Igreja Katolika.

Iha komunikadu imprensa, PR Horta PR Horta rekoñese importánsia signitkativu husi eleisaun Papa Leão XIV nu'udar Papa dahuluk husi Estadus Unidus Amérika, destaka Sua Santidade nia servisu misionáriu ne'ebé boot iha Amérika Latina no ninia servisu distinto iha Santa Sé.

"Eleisaun Sua Santidade nian marka momentu istóriku ida ba Igreja no ba mundu tomak, nu'udar Amu Papa dahuluk husi Estadus Unidus Amérika, ho esperiénsia misionária kle'an iha Amérika Latina no servisu pastorál no administrativu ne'ebé kle'an iha Santa Sé nia laran, Sua Santidade personifika rikusoin husi universalidade Igreja nian no renova esperansa ba lideransa ne'ebé komprometidu ho diálogu, justisa, dame no dignidade umana," dehan PR Horta liu husi komunikadu ne’ebé Online INDEPENDENTE asesu iha pájina ofisiál Prezidensia Repúblika Demokrátiku, José Ramos Horta, Sesta (09/05).

Prezidente Repúblika espresa ninia admirasaun ba Amu Papa nia bensaun apostólika dahuluk no ninia kompromisu ba Kreda misionária ida ne’ebé fó prioridade ba ema kiak sira, harii ponte sira, no promove karidade no enkontru fraternu.

Tanba Timor-Leste, nasaun predominantemente Katólika, hamutuk ho komunidade Katólika globál selebra nomeasaun no signifikativa ida ne'e.

“Prezidente Repúblika garante ona ba Sua Santidade, Timor-Leste nia afetu filiál ba Sé Apostólika no entrega ministériu Papa nian ba protesaun husi Nossa Senhora da Conceição Imaculada, Padroeira Timor-Leste nian.”

Nune'e, PR Horta hato’o ninia votu sinseru ba Sua Santidade Papa Leão XIV hodi kumpre ninia misaun sagrada nu’udar susesór Pedro nian, Bispu Roma, no Pastór Universál Igreja nian.

Rate this item
(0 votes)