Print this page

EBC Borudua krize profesór, FONGTIL Konsidera Setór Edukasaun Kontinua Laiha Mudansa Featured

By Cristina Ximenes Novembru 25, 2025 158
Diretór Ezekutivu FONGTIL, Valentim da Costa Pinto Diretór Ezekutivu FONGTIL, Valentim da Costa Pinto

DILI: Relasióna ho problema Eskola Báziku Sentral (EBC) ne'ebé lokaliza iha Suku Atelari, Postu Administrativu Laga, Munisípiu Baukau ne’ebé hasoru krize manorin hodi implika matéria balu labele hanorin, tanba ne’e Forum Organizasaun Naun Governamentál Timor-Leste (FONGTIL) konsidera setór edukasaun to'o agora laiha mudansa, nune'e governu tenke toma nota ho urjentimente.

Diretór Ezekutivu FONGTIL, Valentim da Costa Pinto, hatete, krize ida ne'e ka situasaun balun ne'ebé eskola sira iha Timor laran kontinua infrenta, liu-liu EBC Borudua Atelari ida ne'e ameasa ba prosesu aprendisajem.

"Krize ida ne'e situasaun balun ne'ebé kontinua haree ita nafatin laiha mudansa, ne'ebé ami lamenta tebes ba Ministériu Edukasaun, liu-liu ba Edukasaun Munisípiu Baukau ninian, ne'ebé haree krize ida ne'e akontese tanbasá mak labele rezolve emdiata, bele koordena ho Ministériu Edukasaun iha nivél nasionál nune'e tenke rezolve," dehan Diretór Ezekutivu FONGTIL, Valentim ba jornalista sira iha nia kna'ar fatin Kaikoli, Segunda (24/11).

Nia hatete, tanba bainhira ida ne'e halo mak sei afeta ba oan sira ne'ebé laiha direitu atu hetan aula ne'ebé hanesan no tuir rekezitu sira ne'ebé ba funsionamentu aulas nian.

Nia esplika, se ida ne'e la hanorin matéria sira ne'ebé la kompletu halo nusa mak ita nia oan sira ne'e bele tuir ezame ho di'ak, no bele asegura katak sira nia koñesimentu ba siénsia sira ne'ebé hetan ne'e tenke iha.

"Ha'u hanoin Ministériu Edukasaun tenke urjentimente haree kona-ba kestaun ida ne'e nune'e tenke rezolve, tanba ita lakohi ita nia oan sira ne'e sia fali alvu de'it ba funsionamentu eskola ida ne'e ninian. Mais sira laiha direitu atu hetan kona-ba siénsia ka matéria sira ne'ebé merese tenke hetan," nia konklui.

Antes ne'e, Eskola Ensinu Báziku Sentral Celestino Peloi Borodua, Suku Atelari, Postu administrativu Laga, Munisipiu Baukau, enfrenta problema menus professor husi ensinu báziku sentrál to'o ensinu baziku filiais, ne'ebe difikulta tebes ba prosesu aprendizajem estudante sira nia iha sala de aula.

Diretór Eskola Ensinu Baziku Sentral Celestino Peloi Borodua Atelari, Zacarias de Sousa Gama, relata, eskola ne’ebé nia lidera, menus profesór husi EBC to'o EBF sira.

"EBC Celestino Peloi Borudua Atelari, ami iha eskola filial lima no paralelu rua,maibé  durante ne'e ami enfrenta mak menus profesór,ba materia edukasaun fizika, Siénsia fízika naturais,lingua portugés, ingles no desportu," afirma nia ba jornalista jornal INDEPEDENTE, via telefone sexta (21/11).

Nia dehan, kona-ba menus profesór dalabarak ona sira hato'o pedidu ba servisu edukasaun munisipiu Baukau, maibé laiha resposta to’o ohon loron.

"Nune'e fulan outubru liu ba ami mós submete ona proposta ba Ministériu edukasaun, nune'e espera katak bele iha resposta ruma," nia akresenta.

Entretanntu, tuir dadus, estudante EBC Celestino Peloi Bederua Atelari ho totál hamutuk na'in-865, kompostu husi EBC, EBF no Paralelu, ho nia totál profesór na'in-58, maibé husi númeru referidu profesór na'in-4 mak tama ona idade reforma, na'in-2 moras permanente, na'in-4 lakon vida no dadaun ne'e na'in-48 mak ativu.

Husi totál númeru estudante na'in-865, fahe ba EBC Borudua Atelari 1,2 no 3 siklu na'in-198, EBF 1,2 siklu Uacala na'in-76, EBF 3 siklu sagadate na'in-176, EBF 3 siklu Ai-Issilarigua na'in-122, EBF 1,2 siklu boleha na'in-108,

Aleinde ne'e husi EBF paralelu 1 no 2 siklu livagua na'in-135 no EBF paralelu 1 siklu belavista na'in-50.

Iha fatin hanesan xefi gabinete apoiu tekniku EBC Borudua Atelari, Jose Antonio Ximenes, informa, eskola referidu desde uluk to'o agora sempre hasoru problema menus profesór.

"Tanba ne'e ha'u husu ba parte relevante liu-liu Ministériu  edukasaun, bainhira koloka profesór sira, labele haree liu ba kestaun polítika, maibé tenke haree ba nesesidade eskola sira nian," nia realsa.

Nia nia konsidera menus profesór sai obstaklu ba prosesu aprendizajem, nune'e profesór sira buka alternativu liu, orienta pesoal konselu diretiva sira hodi prense materia ne'ebe profesór la iha.

"Ida ne'e hanesan dever de'it atu ami bele responde ba nesesidade estudante sira nian, maibé atu garantia kualidade edukasaun ha'u sente susar, tanba ne'e ami espera iha tinan ida ne’e, ami nia eskola bele hetan bolsu kandidatu balun,” Jose tenik.

Hatan ba kestaun ne'e, Ministra Edukasaun, Dulce de Jesus Soares, klarifika katak, ba asuntu ida ne’e nia parte konsidera problema ne'e, maibé antes atu halo kolokasaun ba Profesór sei haree uluk ba kuadru pesoál.

"Ministériu ita konsidera ida ne'e, maibé atu halo kolokasaun ba profesór ita sei haree uluk kuadru pesoál, tanba kuadru pesoál mak sei deside iha eskola ne’ebá ita presiza Profesór na'in hira, iha área saida no nível ensinu saida," Ministra Dulce esklarese.

Kona-ba profesór sira nia rekomendasaun, Governu ne'e dehan, ida ne'e sira nia direitu atu husu ou rekomenda, maibé tenke tuir kuadru pesoál atu prova katak prezisa profesór ka lae.

"Tanba ita iha ona kuadru pesoal husi pre-eskolar, ensinu baziku to'o ensinu sekundáriu, sira husu ne'e direitu sira nian, maibé ita tenke chek uluk, katak atu responde Profesór ou presiza re-kolokasaun,nune'e mos ita sei haree profesór ne'e tama iha agrupamentu ida ne'ebé," nia subliña.

Lideransa másimu edukasaun ne'e afirma,  husi agrupamentu sira ne'e, dalaruma iha eskola referidu profesór balun nia karga orariu seidauk loos.

"Dalaruma iha eskola ne’ebe ita-boot temi profesór balun nia karga orariu seidauk loos, ou iha agrupamentu sira ne'e mak laiha, ita hakat ba agrupamentu seluk, se agrupamentu seluk mos laiha nafatin ita hakat ba postu administrativu, se postu administrativu laiha, ita hakat ba munisípiu, ida ne'e mak sistema ne'ebé ita koko oinsa atu jere rekursu umanu iha edukasaun," nia konklui.

Rate this item
(0 votes)