Print this page

CNRT Rejeita Alegasaun Dívida Biliaun $1.6 Featured

By Tomé Amado Outubru 30, 2017 2526
CNRT CNRT

DILI: Partidu Congresso Nacional Reconstrução Timor-Leste (CNRT) ne’ebé responsavel boot ba Governu anteriór, sente ofendidu ho informasaun balun katak Governu Timor-Leste iha dívida biliaun $1.6.

Partidu ne’ebé lidera husi Xanana Gusmão ne’e sente katak, iha partidu balun hahú lori alegasaun falsu atu halo propaganda hodi hafo’er Governu anteriór nia imajen hodi duun Governu anteriór halo dívida biliaun $1.6 husi tinan 2007-2017.

Liu husi komunikadu ne'ebé diáriu ne’e asesu partidu CNRT esplika katak, dívida katak servisu halo ona maibé seidauk selu no governu empresta ema nia osan.

Nune’e, dívida fahe ba kategoria rua. Dívida finanseira ka esterna, mak dívida ne'ebé Governu halo ho organizasaun finanseiru internasionál. Nune’e servisu ne'ebé halo ona (projetu infraestrutura no fornesimentu) maibé governu seidauk selu ne’e nu’udar dívida naun-finanseira.

Dívida esterna ne’ebé oras ne’e Timor-Leste iha maka hamutuk millaun $321. Dívida ne’e mai husi empréstimu atu finansia projetu estrada hanesan ligasaun Tibar-Likisá, Manatutu-Natarbora, Dili-Lautem, no Dili-Ainaru, ne'ebé povu hahú utiliza daudaun ona.

Governu anteriór deside atu foti empréstimu husi Banku Mundiál, ADB, JICA, no China Exim Bank ho razaun: tanba funan husi empréstimu ne’e ki’ik liu kompara ho funan ne’ebé Timor-Leste hetan liu hosi investimentu fundu petrolíferu nian.

CNRT mós deklara katak, empréstimu ne’ebé Governu anteriór foti la’ós atu konsume ka uza atu selu saláriu ka pensaun, maibé empréstimu ne’e uza hodi investe iha infraestrutura, liu-liu iha estrada ne’ebé liga kapitál ba iha munisípiu sira nune’e estimula dezenvolvimentu sósiu-ekonómiku.

Governu hetan asisténsia téknika husi imprestador sira, nune'e asegura kualidade obras. Bele aprende hodi eleva kapasidade. Timor-Leste mós dezenvolve daudaun nia istória kréditu, ne'ebé sei sai referénsia atu hetan kréditu baratu iha futuru.

Tuir partidu CNRT, Governu anteriór halo kálkulu atu dívida ne’ebé halo labele boot liu fali kapasidade nune’e bele selu iha futuru hodi la fó risku ba jerasaun tuir mai.

Iha tinan 2008 Governu halo alterasaun ba lei fundu petrolíferu nian hodi loke dalan ba investimentu ne’ebé to’o iha Jullu 2017. Timor-Leste hetan ona retornu hamutuk biliaun $4.3 (iha 2017 de'it, to'o iha fulan Jullu retornu hamutuk biliaun $1.1) husi investimentu fundu petrolíferu nian. Signifika, Governu prepara osan atu bele selu tusan sira ne’e laiha prejudika ba fundu petrolíferu ne’e rasik.

Portantu dívida husi projetu infraestrutura nian, Governu anteriór hatama iha Orsamentu Retifikativu iha 2016 hodi selu dívida hirak ne’e. Projetu balun selu ona no balun seidauk selu, tanba pagamentu ba projetu infraestrutura sira ne’e tenke halo bazeia ba progresu implementasaun projetu nian.

Partidu balun halo alegasaun katak dívida infraestrutura ne’e nia montante biliaun $1.6, ne’e informasaun falsu, tanba bazeia ba dadus ne’ebé governu iha katak dívida nia montante la to’o biliaun $1.6.

Partidu CNRT fó sai katak, Governu anteriór asina projetu boot ho natureza pluri-anuais maka valór projetu ne’e konsidera hanesan dívida. Ezemplu ida maka projetu Suai Supply Base nia valór kontratu millaun $700 ne’e konsidera hanesan dívida, Ne’e la loos. Tanba pagamentu ba projetu ne’e sei halo bazeia ba progresu implementasaun projetu ne’e rasik.

Nune'e iha sistema finanseira valór kontratu nu’udar obrigasaun la’ós dívida. Dívida katak ema halo ona servisu no seidauk selu.

Entretantu dívida husi servisu fornesimentu nian ne'ebé selu ho bens e servisu. Governu anteriór estabelese ona sistema iha Ministériu Finansas atu identifika dívida hirak ne'e ho nia mekanizmu atu selu.

Alegasaun ida ne’e atu hatudu katak dala ruma servisu kleur ona iha Parlamentu Nasionál maibé membru parlamentu balun seidauk domina didi’ak sistema finanseira ne’ebé aplika iha nasaun ne’e, maibé buka dalan atu politiza kualkér situasaun atu dezakredita Governu.

Tanba ne’e, husu ba públiku atu buka hatene informasaun husi parte kompetente hodi halo cross-check antes atu fiar alegasaun falsu ne’ebé la bazeia ba faktu.

Rate this item
(0 votes)

Related items