Tuir komunikadu ne’ebé Online ne’e asesu iha tersa ne’e (11/11) haktuir katak, Objevu prinsipal husi semináriu ne'e mak, atu fó oñra ba juventude sira ne'ebé sakrifia-aan ba mate iha masakre santa krus 12 novembru 1991, tanba defende direitu povu nian ba liberdade no dignidade estadu Timor-Leste nian.
Nune’e, hadia no hafórsa memória kolektiva ajuda jerasaun foun sira atu aprende istoriu husi istória rezistensia no evita trajedia hanesan ne’e atu repete hikas iha futuru.
“Valoriza papél Juventude iha luta rezistensia, hatudu korajen, solidariedade no determinasaun, no enfrenta operasaun,”dehan komunikadu ne’ebé Online ne’e sita.
Ho nne’e, rekorda no inspira juventude agora atu kontinua kontribui ba dezenvolvimentu nasaun, promove edukasaun kona ba direitu umanu ba akontesimentu santa krus no hatudu konsekuensia violensia no violensia direitus umanus.
Komemorasaun ne'e sai plataforma edukativu atu reforsa valor konjunta no rekonsiliasaun, mantein unidade nasional no identidade Timor-Leste. Nu'udar lembransa kolektiva kona-ba sakrifisiu juventude atu ajuda reforsa unidade povu nian no hadia konsensia nasional kona-ba istoria luta ba liberdade Timor-Leste nian.
“Semináriu nasional ne'e mós sai nu'udar parte ida importante atu aumenta konsiensia juventude kona-ba istoria rezistensia Timor-Leste no sai plataforma diskusaun kona-ba papel juventude iha prezervasaun memória koleksiva no estimula partisipasaun juventude iha promosaun direitus umanus no valór páz,”haktuir komunikadu refere.
Semininu nasional ne'e halo bazeia ba Relatóriu Komisaun Acolhimentu, Verdade no Rekonsiliasaun (CAVR) nian katak, iha loron 12 de Novembru 1991 akontesementu masakre grave iha Simiteriu Santa Krus, Dili, ne'ebé rezultadu husi manifestasaun pasifiku organizadu husi foinsa'e no juventude Timor oan atu husu justisa ba asesinatu Sebastião Gomes no hodi husu apoio ba independensia Timor-Leste nian.
Manifestasaun ne'e responde ho violensia brutal husi forsa militar Indonézia nian, ne'ebé mate kuaze ema atus rua lima nulu) no foinsa'e barak mak mate, balun hetan tortura hafoin akontesimentu trajedia ne'e.
Iha relatóriu CAVR nian identifika katak, Masakre Santa Kruz hanesan pontu nakfilak ka turning point iha luta rezistensia Timor-Leste tanba imajen no evidensia masakre ne'e espalla iha mundu tomak hodi muda persepsaun internasional kona-ba situasaun iha Timor-Leste. Loron ne'e mak iha signifikadu boot ba povu Timor nian, la'ós de'it atu lembra trajedia, maibé mós atu fó oñra ba sakrifisiu juventude ne'ebé fó-aan hodi defende direitu povu nian.
Entretantu, oradór sira iha seminariu ne’e mak hanesan, Constancio Pinto, koalia kona ba “Papél Sekretáriu Ezektivu Frente Klandestina ba Mobilizasaun Juventude ba Konsolida Unidade Nasional”, Prezidente Komité 12 Novembru Grigoriu Saldanha koalia kona ba “Estatéjia no tatika mobilizasaun juventude ba asaun 12 novembru 1999”, Prezidente Assepol Jacinto Alves koalia kona ba “Masakre Santa Krus iha Konstelasaun Nasional no Internasional” no joana Dias koalia kona ba “Sasin Marsa 12 Novembru Motael ba Santa Krus”,
Aleinde ne’e, iha mós oradór Sekretáriu Jerál RENETIL Joaquim Fonseca koalia konaba “RENETIL ho nia Operasaun Aurora (Fevereiru 1990 hodi simu delegasaun Parlamentar Portugal nian)”, Ilidio Ximenes koalia kona ba “Partisipasaun iha demostrasaun 19 novembru 1991”, Prezidente Kurador Annur, Abdulah Sagran koalia kona ba “Partisipasaun Movimentu Musulmano iha Luta Klandestina iha Indonezia” no mós Diretór Ezekutivu CNC Hugo Maria Fernandes koalia kona ba “Papél CNC ba Prezerva memoria no promove direitus umanus tuir Rekomendasaun Chega ba Jovem sira iha era ohin loron”.