Print this page

Arguidu ba kazu abuzu seksual ba menor no maus-tratus ba menor kondena ho pena prizaun tinan 20 Featured

By Ekipa INDEPENDENTE Janeiru 21, 2026 361
Edifisiu Tribunal Judisial Primeira Instansia Dili. FOTO: Media-JSMP// Edifisiu Tribunal Judisial Primeira Instansia Dili. FOTO: Media-JSMP//

DILI: Arguidu kazu abuzu seksuál agravadu no maus-tratus ba menór hetan kondenasaun ho pena prizaun únika tinan 20 no JSMP apresia no kongratula papél ativu no krítiku hosi asistente sira ne’ebé dezempeña papél importante iha prosesu tomak hodi asegura direitu no interese ofendida iha kazu ne’e. 

Julgamentu leitura akordaun ba kazu ne’e, realizadu iha 15 Janeiru 2026, iha Tribunál Judisiál Primeira Instánsia Dili ne'ebé envolve arguidu RFT ba krime abuzu seksuál agravadu no maus-tratus hasoru menór.

“Desizaun ne’e reprezenta mudansa importante iha aspeitu protesaun ba direitu vítima sira, liuliu iha kazu sira ho natureza violénsia bazeia ba jéneru ne’ebé envolve feto no labarik sira bainhira interviniente sira ka família sira iha koñesimentu di’ak kona-ba evolusaun sira iha Timor-Leste ninia lei prosesuál foun,” Dehan Ana Paula Marçal, Diretora Ezekutiva JSMP, liu husi Komunikadu ne’ebé online INDEPENDENTE asesu husi Média-JSMP, Kuarta (21/01).

Nia dehan, iha Lei Nú. 15/2023 ne’ebé altera hosi Dekretu-Lei Nú. 13/2005, kona-ba segunda alterasaun ba Kódigu Prosesu Penál ne’ebé koloka  asistente nu’udar sujeitu prosesuál no atua nu’udar kolaboradór ba Ministériu Públiku (artigu 71 no 72).

Iha ámbitu ida-ne’e, asistente iha lejitimidade atu reprezenta diretamente interese vítima nian ho kompeténsia atu propoin prova relevante sira, partisipa iha debate sira no halo rekursu ba desizaun sira ne’ebé la favoravel ba vítima/ofendida ho objetivu atu garante vítima sira-nia partisipasaun ativa iha prosesu sira.

Bazeia ba natureza no pozisaun prosesual ne’e, alende kompeténsia sira seluk, asistente iha kompeténsia prinsipál ne’ebé inklui:

?) Intervein iha inkéritu no faze instrusaun, oferese prova no husu ba dilijénsia sira ne'ebé nesesáriu no atu hetan informasaun kona-ba desizaun sira ne'ebé mosu ba inisiativa sira ne'e (artigu 72/2 KPP);

?) Hato’o akuzasaun independente hosi Ministériu Públiku nian, tuir termu sira regula iha (artigu 236-A KPP);

?) Halo rekursu ba desizaun sira-ne’ebé afeta interese kliente, maski Ministériu Públiku seidauk hahú halo ida-ne’e, no ba interese ida-ne’e, asistente iha direitu atu asesu ba elementu prosesuál esensiál sira, sein prejuizu ba rejime aplikavel ba segredu justisa nian (artigu 72, nú. 2 alinea (c) KPP).

Nia haktuir, JSMP observa katak iha kazu ne’e, asistente sira halo papél ativu atu asegura direitu vítima ne’ebé sira reprezenta liuhosi asaun legál oioin ne’ebé lei prosesuál prevee inklui halo rekursu independentemente hosi Ministériu Públiku.

 Inisialmente arguidu alegadu prátika krime abuzu seksuál agravadu hamutuk dala 100 hasoru menór maibé tribunál kondena de’it arguidu ba akontesimentu ba dala rua ho pena prizaun tinan 11. Tanba ne’e asistente sira hosi JU,S (Jurídico Social) aprezenta rekursu kona-ba erru iha kontajem númeru krime ne’ebé akontese. Bazeia ba pedidu hosi JU,S Tribunál Rekursu haruka re-julgamentu tanba konsidera Tribunál Primeriu Instánsia falla atu apura ho didi’ak ho númeru akontesimentu ne’ebé arguidu komete.

Iha audiénsia re-julgamentu ne’e, tribunál halo alterasaun ba kualifikasaun jurídiku hodi inklui tán artigu 182 númeru 1 letra (a no d) Kódigu Penál kona-ba agravasaun tanba ofendida nia idade menus hosi tinan 12 no artigu 155 KP kona-ba krime maus- tratus ba menór.

Hafoin halo alterasaun tribunál prova katak arguidu provadu pratika krime abuzu seksuál ba menór ho agravasaun dala hitu (7), ne’ebé akontese entre tinan 2015 to’o tinan 2019.

Tribunál prova faktu sira ne’e bazeia ba deklarasaun ofendida iha memoria futura no deklarasaun testemuña sira nian. Bazeia ba faktu provadu ne’e no sirkunstánsia hotu-hotu ne’ebé asosiadu ho krime ne’e, tribunál konklui no kondena arguidu ba konkursu de krime, krime abuzu seksuál ba menór ho agravasaun 7 no krime maus-tratus ba menór 1 no faktu la provadu mak akontesimentu dala 93 seluk.

Ba krime abuzu seksual ba menór ho agravasaun tribunál aplika pena prizaun tinan 7 ba kada krime, no ba krime maus-tratus ba menór tribunál aplika pena prizaun tinan 3. Hosi akomulasaun ba pena sira ne’e, tribunál aplika pena únika tinan 20 prizaun no imediatamente altera medida koasaun hosi proibisaun atu sai no ba fali prizaun preventiva hodi asegura arguidu iha prizaun hodi hein desizaun tranzitu iha julgadu no prevene arguidu halai sai tanba arguidu ema estranjeiru, prevene arguidu halo tentativa atu influensia vítima, arguidu halo disturbuisaun ba orden públika liuhosi hakerek karta ba advogadu asistente sira no dun katak advogadu asistente mak manipula deklarasaun vítima no durante arguidu livre iha liur arguidu sei mantein halo kontaktu ho labarik sira seluk.

Tanba ne’e, JSMP konsidera desizaun ne’e nu’udar progresu pozitivu ida ba prevensaun iha futuru maibé JSMP mós hanoin katak importante no justu bainhira tribunál mós aplika indemnizasaun sivíl tanba ofendida sofre danu no prejuizu moral oioin nu’udar konsekuénsia hosi violénsia no abuzu ne’ebé ofendida hasoru. 

JSMP mós rejista evolusaun importante seluk mak durante julgamentu leitura akordaun ne’e, tribunál la temi no la identifika identidade ofendida iha leitura desizaun bazeia pedidu asistente nian. Evolusaun hirak ne’e reprezenta mudansa pozitivu iha sistema justisa Timor hafoin lei prosesual Timor-Leste hetan alterasaun iha tinan 2023 no hahú implementa efetivamente iha tinan 2024. Partikularmente JSMP rejista dezempeña papel ativu hosi asistente sira ne’ebé esplora posibilidade hotu ne’ebé lei permite atu defende no asegura interese lejítimu ofendida sira tuir lei haruka.

Nune’e, JSMP enkoraja evolusaun no prátika di’ak hirak ne’e promove regularmente iha futuru, partikularmente ajénsia doadores atu enkoraja organizasaun parseria sira ne’ebé serbisu atu defende direitu feto no labarik sira hodi esplora vantajen no garantia sira ne’ebé preve nu’udar meiu hodi hametin liután esforsu sira hodi garante no proteze vítima sira.

Kazu ne’e rejista iha tribunál ho Nú. Prosesu: 0113/22 PNSIC no prezide hosi juis koletivu Dra. Maria Solena (Prezidente), Dra. Albertina das Neves no Dr. Afonso Carmona, ne’ebé iha leitura akordaun ne’e reprezenta hosi juisa Dra. Maria Solana.

Enkuantu, Prokuradór reprezenta hosi Dr. Napolião Soareas da Silva (la prezensa) no Asistente sira mak hanesan Dr. Olivio Barros Afonso no Dra. Maria Agnes Bere nu’udar advogadu no advogada estajiaria hosi JU,S. Arguidu hetan defeza hosi Dra. Virna de Carvalho (advogada privadu) ne’ebé subtitui defeza Dr. Francisco Caetano hosi Defensór Públiku.

Rate this item
(0 votes)