Print this page

Alkatiri: Governu tenke define ona pozisaun ba Naktuka Featured

By Cristina Ximenes Abril 17, 2025 595
Eis Primeiru Ministru no atual Sekretariu Jeral Fretilin, Mari Alkatiri. Foto:Dok. Eis Primeiru Ministru no atual Sekretariu Jeral Fretilin, Mari Alkatiri. Foto:Dok.

DILI: Eis Primeiru Ministru no atual Sekretariu Jeral Fretilin, Mari Alkatiri, husu ba governu konstitusional daualu atu define ona ninia pozisaun ba problema rai Naktuka, iha Rejiaun Administrativu Espesial Oekusse Ambeno.

Tuir eis Primeiru Ministru ne’e, aktu husi sidadaun Indonezia la respeita ona direitu sidadaun Timor-Leste no soberania nasional.

"Ha'u hanoin katak agora tempu ona atu governu sentrál define didi'ak ninia pozisaun, hakarak saida ho Naktuka, nune'e husu atu ko'alia ho governu sentrál Jakarta, ne'e ha'u-nia konsellu mak ida ne'e," dehan Alkatiri liu husi konferensia imprensa iha ninia gabinete, Faról, Kuarta (16/04).

 Ba Alkatiri, maske parte balun atrapalla buka atu rezolve fronteira Naktuka, maibé nia ho nia pozisaun rasik atu tenke respeita nafatin fronteira tempu koloniál nian.

Kona-ba Fatuk Sinai ne’ebé sai mós polemika, Alkatiri hatete, loos katak desde tempu Olanda no Portugal la tau fatuk ida iha ne’ebá hodi sai sinal katak Fatuk Sinai ne’e see nian.

"Ha'u dehan, sim, tebes duni bainhira uluk negosiasaun, neim Olanda, neim Portugál ba tau fatuk ida iha Fatuk Sinai, ne'e ita bele dehan ne'e laiha duni, laiha marka ida dehan ne'e fronteira mak ida ne'e, maibé lei internasionál mak define ida ne'e, la'ós buat hotu tenke tama hotu konstituisaun."

“Tanba uluk kedas ko'alia Timor-Leste, Oekusse, Ataúro to'o Jaco la signifika ko'alia fatuk iha tasi laran. Maibé, primeiru tenke iha vontade, se laiha votante forsa ne'e sai fraku, la hatene votande, klaru iha asuntu balun haree dehan importante liu, mais problema forsa de'it, la hatene iha duni ka la'e, tanba votande laiha forsa,” dehan Alkatiri.

Molok ne’e, Koordenador Rede ba Rai (RbR), Hortencio Pedro Vieira hatete, tuir informasaun ne’ebé nia parte simu, iha fulan hirak kotuk Timor-oan balun ne’ebé integra ona ba Indonezia mobiliza malu no hetan apoiu husi Tentara Nasional Indonesia (TNI), uza sasan kroat tama ba Naktura hodi ameasa sidadaun Timor-Leste.

Tuir nia, kazu ameasa ne’e la’os foin akontese, maibé akontese fila fila ona.

"Komunidade sira husi NTT iha Oepoli, maibé ida eis Timor-oan sira ne'ebé halai ba Indonézia sira mak la di'ak loos, mobiliza malu no apoiu husi TNI, tama ba rai Naktuka,” dehan Hortencio iha nia knar-fatin, Farol, Tersa (15/04).

Sidadaun Indonezia kuaze na’in 54 ho apoiu husi TNI tama ba Naktuka ho sasan kroat ho razaun atu hamoos natar no toos, maibé sira-nia intensaun atu halo presaun ba sidadaun Timor-Leste.

"Sira-nia intensaun ne'e atu halo presaun ba ita-nia komunidade sira. Sira hakarak hatudu sira-nia an katak rai ne'e sira nian, entaun sira hakarak mai okupa.”

“Konsege ameasa komunidade balun iha Naktuka ne'ebá, tia ida naran Julia, no mós ameasa joven balun dehan ‘imi manggame, ami sei tiru mate imi’. Ameasa tan dehan ‘imi prontu funu ho ami, ita funu malu de'it sa’. Lia-fuan sira ne'e mak ko'alia ba komunidade sira iha Naktuka," dehan Hortencio.

Ho aktu refere, nia dehan, sidadaun TL ne’ebé nu’udar natar-nain iha Naktuka sente ladun seguru, tanba ema husi rai seluk tama konforme sira-nia hakarak hodi ameasa fali rai-nain.

TNI nia prezensa iha Naktuka ne’e realidade, maibé Koordenadór ne’e lamenta ho governu Timor-Leste ne’ebé la foti pozisaun ruma.

"TNI sira-nia prezensa iha Naktuka ne'e realidade, mais governu mak komik uitoan, realidade informasaun ne'ebé populasaun hato'o, ita ne'ebé akompaña atu fó hanoin ba públiku dehan ita-nia povu ameasadu maibé governu halo argumentu ida ne'ebé ketak husi realidade."

“Sira intrevista polísia, Xefe Aldeia dehan iha Naktuka di'ak hela. Labele subar informasaun ba ita-nia povu, saida mak la di'ak, ko'alia la di'ak, ema mai ameasa povu, dehan la ameasa, nusa mak tenke subar?.”

"Ha'u hanoin ida ne'e mak ita-nia estadu, governu tenke husu faktu ba kazu ida ne'e. Ita-nia governu pelumenus foti netik pozisaun ruma, ko'alia ho Governu Indonézia liu husi kanal diplomásia nian, ita-nia Ministériu Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun bele ko'alia ba Ministru Estranjeiru Indonézia nian katak fatin Naktuka ne'ebá populasaun husi fatin seluk mai tama iha ne'ebá ameasa fali rai-nain, mais ida ne'e la akontese," nia lamenta.

Nia afirma, governu presiza foti asaun polítika ida ne'ebé klaru, nune'e povu Timor no povu Naktuka bele hatene katak governu nia pozisaun mak ida ne'e.

Tuir nia, fronteira rai-maran iha Naktuka fiksu ona desde tinan 1904 bainhira Portugal ho Olanda halo akordu, ne’ebé kontinua bainhira Timor-Leste sai provinsia Indonezia dala 27 ho naran Timor Timur.

“Iha tempu Timor Timur, 1975 to'o 1999, fronteira laiha problema no natar na'in sira kontinua halo sira-nia natar, sira mós iha sertifikadu buat sira ne'e.”

Naktuka ne'e Timor-Leste nian, pertense ba Oekusse, ema Indonézia laiha direitu ba rai iha Naktuka.

“Agora se sira fó razaun dehan ema Timor balun ne'ebé uluk hela iha Naktuka depois halai ba Indonézia, sira ne'e iha natar duni maibé se nia hakarak nia direitu ne'e atu moris fali, atu mai halo natar fali, entaun nia integra an mai Timor, trata administrasaun depois sai sidadaun Timor-Leste, ne'e governu sei konsidera Timor-oan no nia bele halo natar.”

"La'ós dehan ha'u sidadaun Indonézia, maibé ha'u mai halo natar iha nasaun seluk hanesan Timor-Leste, ne'e la loos ona, ne'e kontra lei Timor nian, no kontra lei internasionál no laiha etika ida.”

“Ha'u fó ezemplu de'it, ema ruma iha Baukau, Vikeke ka Lospalos ema ne'e iha natar maibé iha tinan 1999 nia halai ba tiha ba NTT, Indonézia, no sai sidadaun Indonézia, nia iha direitu mai halo natar iha ne'e? La'e, kecuali nia mai iha ne'e sai sidadaun Timor, estadu bele rekoñese."

"Maibé nia sidadaun Indonézia hela mak dehan fali ‘ha'u sei halo atividade toos, natar iha Timor’, ne'e labele,” dehan Hortencio.

Entretantu, komunidade sira husi Naktuka deklara, iha 19 Marsu 2025, ema Indonezia husi Oepoli ho kamioneta 24 ho ema na’in 54 lori samurai akompaña ho TNI tama iha teritoriu Timor-Leste hodi provoka no ameasa komunidade sira.

“Militar TNI ida mak ameasa komunidade to’o atu tiru,” dehan reprezentante komunidade Naktuka.

Situasaun ida ne’e halo komunidade Naktuka sente la seguru atu halo sira-nia toos no natar.

Rate this item
(1 Vote)