Tuir relatóriu RSF iha pontu prinsipal nian aumenta husi 71.79 ba 75.29, ho progresu iha indikadór lima komostu polítiku, ekonómiku, legál, sosiál, no seguransa.
Purtantu, Timor-Leste nia melloramentu iha parte jurídiku sa’e husi 78.51 (33º lugar) ba 82.10 (21º lugar); Indikadór ekonómiku sa’e husi 50.61 ba 57.35; Indikadór polítiku sa’e husi 61.44 ba 63.64; Indikadór seguransa nafatin forte ho pontu 92.68, ne’ebé koloka Timor-Leste iha pozisaun 25º mundiál. Ida-ne'e refleta istória laiha jornalista ida tama kadeia relasionadu ho serbisu dezde restaurasaun independénsia.
Iha Kontextu rejionál, Timor-Leste (30º) sai ezesaun pozitivu iha rejiaun Ázia-Pasífiku ne'ebé maioria klasifika hanesan “difísil” ka “grave tebes”. Iha ASEAN, Timor-Leste sai nasaun ne'ebé atrazadu dook liu kompara ho membru sira seluk ne'ebé imprensa hasoru restrisaun sistemátiku.
Kontextu global, Tinan 2026 sai tinan aat liu iha istória 25 tinan índise nian. Liu metade husi nasaun mundu tama iha kategoria “difísil” ka “grave tebes”, no jornalizmu hetan kriminalizasaun maka’as iha 60% husi nasaun 180.
Preokupasaun ba Timor-Leste, Maske hetan rezultadu pozitivu, RSF nota katak ekosistema média Timor-Leste hasoru vulnerabilidade estruturál.
Ezemplu, dependénsia ba publisidade governu, limitasaun viabilidade ekonómika setór média, no posibilidade asaun legál abuzivu tuir Artigu 285 Kódigu Penál ne'ebé kontinua sai kauza ba preokupasaun.
Komparasaun, Nova Zelándia (22º) nafatin modelu rejionál, enkuantu Taiwan (28º) no Austrália (33º) hamutuk ho Timor-Leste (30º) oferese ambiente ne'ebé jeralmente protejidu.
Enkuantu, Noruega nafatin iha pozisaun dahuluk, no Eritreia iha pozisaun ikus.